dimanche 27 juin 2010

Uwarashe Gen.Kayumba Nyamwasa yaramenyekanye

Nyuma y’iraswa rya Gen. Kayumba Nyamwasa, inkuru yagize uburemere ku buryo abantu batari babyiteze kugera kuri urwo rwego, abakoze umushinga wo kumwica warabapfubanye, biba ikibazo gikomeye kuko byabereye mu gihugu cya Afurika y’Epfo aho isi yose iteraniye irebera umupira w’igikombe cy’isi uhabera.

Bimwe mu binyamakuru byo ku isi byari byitabiriye iyo mikino ibera muri icyo gihugu ntibyabigoye gukurikiranira hafi amakuru arambuye kuri Nyamwasa wahoze ari umugaba w’ingabo z’u Rwanda.

Bimwe mu binyamakuru byanditse kuri iyo nkuru twashoboye gusoma, bigaragaza ko gushaka guhitana Kayumba bifitanye isano n’ibibazo afitanye n’u Rwanda n’ubwo ngo Leta y’u Rwanda ibihakana yivuye inyuma, cyakora uko ibyo binyamakuru byandika ni nako amakomanteri (comments) akomeje kuba menshi ku mbuga zitandukanye bihanganisha Nyamwasa n’umuryango we (reba igihe.com).

Ikinyamakuru cyandikirwa kuri Internet « World News Journey » ku wa 22 Kamena 2010 cyanditse inkuru ifite umutwe uvuga ngo : “Rwandan General Kazura alledly implicated in assassination attempt on fugitive Nyamwasa in South Africa” ugenekereje mu kinyarwanda bishaka kuvuga ngo: Gen. Kazura biravugwa ko yari mu mugambi wo gushaka guhitana Kayumba Nyamwasa »

Umunyamakuru ukorera Afro-American Network uzwi ku izina rya David O’brian niwe wanditse iyo nkuru muri World News Journey, mu nteruro ze zibanza yavuze ko ayo makuru ayakesha inzego zo mu Rwanda no muri Afurika y’Epfo, avuga ko abantu bakekwaho gushaka guhitana Nyamwasa batangiye kumena amabanga ngo kandi ngo harimo abahoze ari abasirikari ba RDF.

Akomeza avuga ko amakuru afite, avuga ko Gen. Kazura yoherejwe muri misiyo ngo ategure ubwicanyi bwashakaga guhitana Nyamwasa mu gihe polisi y’igihugu y’Afurika y’Epfo yari irangariye mu mikino y’igikombe cy’isi irimo ihabera.

Iyo nyandiko ya David O’brian ikomeza ivuga ko Gen. Kazura amaze gushyiraho ikipe itegura uko ako kazi kazakorwa ngo yahise agaruka igitaraganya maze iyo kipe ayisigira umuyobozi ariwe Lt Col.Gakwerere Francis wasezerewe mu ngabo za RDF, ubu uri mu maboko ya polisi ya Afurika y’epfo

Ngo cyakora Gen. Kazura yahise atabwa muri yombi akigera mu Rwanda ngo bikaba byarakozwe na DMI yo mu Rwanda kugira ngo batere urujijo mu bantu bashobora gukora iperereza umugambi wamaze gushyirwa mu bikorwa kandi bifashe Leta y’u Rwanda guhakana uruhare muri ibyo bintu.

Uyu munyamakuru avuga ko ubusanzwe FPR isanzwe ikora ibintu mu ibanga ariko gufungwa kwa Kazura ngo bahise babimenyekanisha cyane ngo ibyo bikaba byari bigamije gutera urujijo mu bantu.

Gusa uyu munyamakuru arangiza inkuru ye avuga ko ayo makuru aramutse abaye impamo Leta y’u Rwanda n’iy’Afurika y’Epfo bizagira ibibazo mu mubano wabyo (serious diplomatic row).

Ikinyamakuru cyo muri Afurika y’Epfo cyitwa NewsTime nacyo cyanditse ku iraswa rya Kayumba ku wa 20 Kamena 2010, cyanditse inkuru ifite umutwe ubaza ngo : « Kagame Dealing in death or miracles ? » nayo ugenekereje n’ubwo bitoroshye wavuga ngo Kagame umukozi mu rupfu cyangwa ibitangaza ?

Iyo nkuru itangira ivuga ngo mu mwaka w’2009 icyegeranyo cya CNN cyagaragaje ko u Rwanda aricyo gihugu cyo ku mugabane wa Afurika cya mbere giteye imbere nyuma ya Jenoside cyabashije kugarura umutekano, kwinjira mu miryango mpuzamahanga, ngo byose bikaba bigerwaho kubera Perezida Kagame wagiyeho nyuma y’ihirikwa rya Bizimungu wari Perezida kuva mu mwaka w’1994 kugera mu w’2000, ngo uwo Bizimungu wariho mu rwego rwo guhumuriza rubanda nyamwinshi (Majority of the population)

Ngo Bizimungu atangiye kubaza ibibazo byinshi mu bijyanye no gukandamiza muri politiki yigijweyo aranafungwa, icyo kinyamakuru muri iyo nkuru gikomeza kivuga ngo birasa naho ariko byagendekeye benshi batavuga rumwe na Perezida Kagame uriho ubu mu Rwanda

Ngo ibyabaye Johannesburg ku wa gatandatu aho umudamu wa Gen. Nyamwasa yemeza ko bashakaga kumwicira umugabo, ndetse akavuga ko Perezida Kagame yavuze amagambo menshi asebya Nyamwasa n’uwahoze ari umukuru w’inzego z’ubutasi Karegeya.

Abo bagabo bombi bahoze ari inkoramutima za Perezida Kagame nk’uko icyo kinyamakuru kibivuga nabo bavuze ko bashenye ubunyangamugayo bwe bavuga ko akoresha amasosiyete yanditse ku bandi bantu kugira ngo yigwizeho umutungo (front companies to enrich himself)

Iyi nkuru ya Newstime igaruka cyane ku mateka u Rwanda rwanyuzemo inavuga ko ari amayobera kuko abantu baba imbogamizi mu migambi ya Kagame harimo nka Bizimungu, Nyamwasa na Habyarimana ibintu bibi bibabaho

Iyo nkuru kandi ikomeza igaragaza uburyo ubukungu bw’u Rwanda butera imbere cyane ngo kuko ku va mu mwaka w’1994 kugera mu 1997 ubukungu bw’u Rwanda bwiyongereyeho 97% ngo no mu myaka iza bugenda buzamuka. ngo muri rusange u Rwanda rwakoze ibitangaza mu bijyanye n’ubukungu no guhindura amatwara, ngo ariko ikibazo umuntu yakwibaza ku gihugu nyuma y’ibinyejana byinshi bifite urwango rushingiye ku moko bikagera ku iyicwa ry’abantu bagera kuri miliyoni, ngo nonese byashoboka ko icyo gihugu cyakomeza n’uwo mutekano kugira ngo ibyo bitangaza bikomeze ?

Bamwe ngo bavuga ko igitugu cya Kagame aricyo fatizo rituma igihugu gikomeza kuba mu bumwe, ngo aramutse avuyeho abantu bakisubiranamo, ariko abandi ngo bavuga ko ariwe kibazo ngo kuko umuntu agerageza kumujya imbere ahita amuvanaho, ngo nyamara Bizimungu, Nyamwasa, Habyarimana n’abandi bashobora kugira icyo babivugaho.

Ngo icyo umuntu atahakana n’uko u Rwanda gusubira guhungabana bishobora kubera ikibazo n’ibindi bihugu bihana imbibi narwo kubera ibibazo bituruka i Kigali. Ngo ariko ubundi nyuma y’imyaka 10 Kagame avuye ku butegetsi nibwo bizaba bikwiriye kugira ngo umuntu arebe niba yari Perezida wakoze ibitangaza byiza cyangwa imbarutso y’ubwicanyi

Martin Plaut nawe ni umunyamakuru wa BBC wakoze isesengura ku Rwanda, yakoze inkuru ifite umutwe uvuga ngo : « Gucikamo ibice mu nzego za gisirikari z’u Rwanda » iyo nkuru itangira ivuga ngo Kagame wemerwa cyane n’amahanga, ngo yemera abatavuga rumwe nawe gake cyane.

Iyo nkuru isesengura amateka ya Perezida Kagame mu gisirikari n’uburyo we na FPR bahagaritse Jenoside ngo nyuma y’imyaka 16 mu gihugu baritegura amatora ariko ngo hari inzira ntoya ya politiki yisanzuye

Uyu munyamakuru wa BBC agaruka ku bibazo abantu nka Victoire Ingabire bahuye nabyo, ariko akavuga ko ibikomeye cyane bisa nk’aho biri mu gisirikari cyahoze kizwiho gushyira hamwe cyane kandi kigizwe na benshi bagize uruhare mu guhagarika Jenoside.

Nawe agaruka kuri Nyamwasa na Karegeya uburyo bahunze kandi bakaba banenga Perezida Kagame, bavuga ko atari inyangamugayo uretse ko nk’uko twabivuze Leta y’u Rwanda ibihakana, byimazeyo ariko icyo kinyamakuru kikaba kivuga ko Nyamwasa yatangaje ko akimara kugera mu buhungiro yatangiye gutukwa na Kagame amwita amazina atandukanye (twabigarutse mu numero zabanjirije iyi)

Ngo si abo bajenerali gusa bafite ibibazo ngo kuko hari n’abafungiye mu ngo zayo aribo Gen Kazura, Gen. Muhire na Gen. Karake bazira ruswa ubugande n’ibindi ariko Mushikiwabo Minisitiri w’ububanyi n’amahanga yemeza ko ifungwa ry’abo ntaho rihuriye na politiki ko nta n’igitangaza kirimo kuko ari inshingano zo kubaza abantu Accountability.

Muri iyo nkuru umunyamakuru asoza yibaza niba iryo cikamo ibice ry’igisirikari rigeze he cyangwa ringana iki ? ngo we abona bigoye kuvuga kuri ki gihe niba hari imvururu bizazana, ngo kuko urebye amateka mabi y’igihugu n’uruhari rw’igisirikari muri politiki, ngo ibyo bintu ntawabyirengagiza.

Birungi Kessia


lundi 24 mai 2010

Agahuru k’ishyamba karahiye, izindi maneko mu buhungiro!

Ihunga rya bamwe mu banyamakuru bigenga mu Rwanda ntirivugwaho rumwe n’abayobozi mu gihugu cy’u Rwanda, Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Inama Nkuru y’Itangazamakuru Murama Patrice we yabakubise amashoti, abagaraguza agati, imbere y’umunyamakuru mugenzi wabo ukorera BBC, arangije arabitarutsa. Mu kiganiro cyahise kuri Radio BBC y’Abongereza ku wa gatandatu tariki ya 22 Gicurasi 2010, Murama yumvikanishije impamvu zateye abanyamakuru bamwe na bamwe guhunga, yemeza ko bose bahunze ubusa yatanze ingero biratinda bigera n’aho asoma inyandiko zabo mu ruhame. Aha Mulama yatangiriye kuri Lucie Umukundwa wahoze akorera Radio Ijwi ry’Amerika mu Rwanda, guhunga yitwaje umuryango Mpuzamahanga GTZ yari yagiye mu gihugu cya Uganda agiye gukoramo akazi agahita afatiraho imigambi yo guhunga igihugu. Muri icyo kiganiro Lucie Umukundwa yakomeje guterana amagambo cyane na Murama Patrice ahakana ko atigeze na rimwe akorera umuryango Gtz ko we yahunze aciye mu gihugu cya Kongo agakomeza akanyura Bunagana ko ahari arinayo mpamvu itera Murama kuvuga ko Lucie yahunze aciye mu gihugu cya Uganda. Aho Murama akomeza avuga ko abanyamakuru bahunga kubera imibereho mibi, bakagenda bagiye gushakisha ubuzima, Lucie yasubije Murama ko atigeze amererwa nabi mu Rwanda ko yari afite akazi keza kamuhemba amafarnga ashimishije ndetse ko yanamurushaga umushahara . yagize ati: “Murama akwiye kumenya ko habayeho guhunga kubera imibereho mibi ariwe wahunga mu b’imbere kuko atandushaga gukorera amafaranga menshi”. Alli Yusufu Mugenzi abajije Lucie uburyo yamenye umushahara wa Murama yasubije ko akiri mu Rwanda yari ahagarariye amwe mu mashyirahamwe y’abanyamakuru mu Rwanda ibyo ngo bigatuma abasha kumenya imishahara y’abanyamakuru batandukanye baba abakorera ibitangazamakuru bya Leta baba ndetse n’abakorera ibitangazamakuru byigenga. Lucie yasobanuye ko yahunze kubera impamvu zo kubura umutekano we aho yambuwe ikiganiro yagiranye na pasiteur Bizimungu bikageza n’ubwo batega musaza we bakamukubita hafi no kumwica bamuziza Lucie Umukundwa, abonye ko umuryango we ushobora kuzaharenganira yahisemo kwerekeza iy’ubuhungiro nyuma yo kurangiza kwiga mu gihugu cy’u bufaransa ngo yari yoherejwemo na CPG yahise ko asaba ubuhungiro Mu gihe yagombaga kugaruka mu Rwanda bahise bahohotera umunyamakuru mugenzi we Jean Bosco Gasasira, ubwo bamutemaguraga mu mutwe hafi no kumwica, Lucie abona ko nta mutekano abanyamakuru bo mu Rwanda bafite ahitamo gufata icyemezo cyo guhunga. Ubu Lucie ni impunzi ibarizwa mu gihug cy’ubufaransa aho ari kumwe n’abana be babiri; umuhungu n’umukobwa, ngo akomeje gukora umwuga w’itangazamakuru. Uwahoze ari umyobozi wungirije w’ikinyamakuru Umuseso Furaha Mugisha nawe Mulama yashyize hanze ibye, aramushinja karahava, ngo bamwirukanye mu gihugu kubera ko yari umutanzaniya kandi yari anafite Passeport yanditsemo amazina atanditse mu ikarita ndangamuntu yafatiye mu gihugu cy’u Rwanda dore ko ngo yari yarakinjiyemo mu kwezi kwa munani, umwaka w’1994, cyakora we yemeza ari umunyarwanda kandi bakaba baramujijije akazi ken go kuko bamuzindukiye mu cya kare bamusaka batera inzu hejuru, bigera n’aho bamwima uburenganzira bwo kuburana ngo ibye bisobanuke neza, cyakora ngo yaba yarabonye ubuhungiro muri Amerika. Furaha akaba yaraje mu Rwanda ari wenyine umuryango we awusize mu gihugu cya Tanzaniya, Murama asobanura ko yasubijwe mu gihugu avukamo kuko yari atangiye gutera imidugararo mu gihugu atavukamo akoresheje inyandiko zisebanya mu kinyamakuru Umuseso. Naho uwahoze ari umyobozi Mukuru w’ikinyamakuru Umuseso Charles Kabonero uvuga ko yahunze, Murama yaramuvuguruje yifashishije inyandiko we ubwe yiyandikiye mu kinyamakuru Umuseso anyomoza ibyamuvugwagaho ko yahunze kandi bamubeshyera, akavuga ko yagiye kwiga kandi yakomeje no kwandika mu kinyamakuru abicishije kuri internet. Nubwo byakomeje kuvugwa cyane na bamwe mu banyamakuru bakoreramu Rwanda ahobemeza ko Kabonero yahunze kubera ko yari afite ibibazo mu Rwanda, we avuga ko ari ikinyoma cyambaye ubusa, cyakora yemereye BBC ko nibikomeza gutyo atazagaruka mu Rwanda ngo nubwo kugeza ubu nta gihugu na kimwe arasaba ubuhungiro, muri make yagaragaje ko atarafata icyemezo cyo guhunga cyangwa se cyo kugaruka mu rwa Gasabo. Murama we nntiyacitse integer, ahubwo yarakomeje ageze k’uwitwa Gasana Didace, umwanditsi Mukuru w’ikinyamakuru Umuseso, yabanje kumubaza icyamugaruye mu Rwanda kandi yari yarahunze avuga ko nta mutekano uhari? Yamubajije ibirego yaregaga u Rwanda nyuma yagaruka akandika ntawe umwirukaho yarangiza agatinyuka kuvuga ko mu Rwanda nta bwisanzure buhari ? Gasana yasobanuye ko umuntu ashobora guhunga nyuma yabona habayeho agahenge akaba yagaruka, bityo akaba avuga ko abantu bose bazi ibibazo aantu bahura nabyo ku banyamakuru, baashyirwa mu manza zitandukanye n’ibindi bigamije kubabuza umutekano n’ubwisanzure Gasana avuga ko ushobora kugirirwa nabi n’abantu bikakugora kumenya uwabatumye, bityo bikaba byatera umuntu kugira amacyenga agafata iy’ubuhungiro kugira ngo arebe aho ibintu bigana Alli Yusufu Mugenzi yasoreje kuri Jean Bosco Gasasira wahoze ayobora ikinyamakuru Umuvugizi akaza guhunga igihugu, Murama yavuze ko Gasasira yahunze urubanza yari afite mu rukiko, Gasasira nawe akavuga ko yahunze kubera kubura umutekano kandi ko n’itangazamakuru rihohoterwa n’inzego zakagombye kurirenganura. Yavuze ko mu nama Nkuru y’itangazamakuru, itangazamakuru ryigenga ridahagarariwe na gato, kuko ngo abashyirwa mu myanya bose ari abayoboke ba FPR Inkotanyi, ibyo akabyemeza anabishimangira ngo kuko nawe ataraba umunyamakuru yari maneko (cadre) ngo yagiraga uruhare mu kubashyira muri iyo myanya. Kuba batangiye gusubiranamo bose baraturutse hamwe, bagera mu Rwanda bagakora akazi kamwe, ni ibyerekana ko ukora itangazamakuru atarazanye nabo cyangwa ngo akorane nabo amenye amabanga yabo yaharenganiye akabura uwo atura agahinda, akumumiriza. Nyuma ya Col. Karegeya wari Maneko Mukuru mu gihugu, Gasasira nawe arigaragaje nka maneko wakoranye n’Ishyaka riri ku butegetsi FPR Inkotanyi nk’uko yabyivugiye ubwe n’amatama abiri kuri Radio BBC. Abakoze ako kazi ntibahunga ahubwo baba bagiye kugakomereza ahandi, abari mu bihugu barimo bararye bari menge kuko u Rwanda rwo rwarangije kubamemnya rubigizayo ngo batazamena amabanga bari mu gihugu imbere maze bakagira ibyo bangiza, dore ko batangiye kuvuga ibikomeye abantu batari bazi. Guhunga si igisebo ariko si n’ubutwari, u Rwanda rukwiye kuba igihugu cy’intwarane kuko intwari zo zarananiwe. Ng’uko uko Murama yakubise abanyamakuru amashoti yigaramiye mu ntebe yagabiwe na FPR. Igihe cyari kigeze kugira ngo abanyamakuru bigenga baharanire uburenganzira bwabo bahabwa n’itegeko kandi babubone koko atari ubwa nyirarureshwa. Uburenganzira ntibutangwa ahubwo buraharanirwa, uwareba neza yasanga uretse na Gasasira wabashije kuvuga uwo yariwe, umenya n’abandi aho bukera bazajya bagenda babitubwira buhoro buhoro, icyo umuntu yavuga nuko ashobora kuba byinshi, niba atangiye kugabanuraho bike bike abigeza no ku bandi, umenya hari icyo bizatanga, bitaba ibyo akayamena yose. Cyakora twababwira ko aba banyamakuru bavuze muri icyo kiganiro Atari bo gusa bamaze gufata iy’ubuhungiro, kuko hari n’abandi bagiye bahunga ndetse bakinahunga, ubwo amaherezo arategerejwe

Nkusi-Uwimana Agnès

vendredi 21 mai 2010

Kagame bamutoresheje amashyi n’impundu

Mu nama nkuru idasanzwe ya 9 y’umutwe wa politiki wa FPR-Inkotanyi yari iteganyijwemo gutora umukandida wawo uzarihagararira mu matora y’umukuru w’igihugu, abanyamuryango bagize inteko itora muri FPR batoye Kagame Paul ku buryo budasubirwaho kuzabahagarira muri ayo matora nk’umukandida wabo. Iyo nama yatorewemo Kagame nk’umukandida wa FPR-Inkotanyi, yabaye mu mpera z’icyumweru gishize ku wa 15 Gicurasi 2010; ikaba kandi ari nayo yasorejwemo amatora y’ibanze yo gushaka umukandida wo ku rwego rw’igihugu yari yaratangiye mu mpera z’ukwezi gushize. Kuri iyo ngingo y’amatora mu nzego z’ibanze z’umuryango wa FPR-Inkotanyi, niho Kagame nawe yahereye ijambo rye nyuma gato yo gutorerwa kuba Kandida Perezida wa FPR. Kagame akaba yarashimye cyane gahunda yo gushimangira umuco wa demokarasi bahereye mu mutwe wa politiki wabo, ngo kuko asanga ari uburyo bwiza bwo gutanga urugero rwiza ku banyarwanda bose muri rusange. Yagize ati “nshimishijwe cyane n’igikorwa mwagezeho, cyo kuba mwarashoboje buri munyamuryango kwitorera umukandida umunogeye bihereye ku rwego ariho kugeza kuri uru rwego twaje gutoreramo uyu munsi. Icyo ni icyimenyetso cyiza cy’uko imikorere myiza no gushimangira demokarasi mu muryango wacu bimaze gutera indi ntambwe.” Muri iryo jambo yavuze nyuma yo gutsinda ayo matora, yagaragarije abanyamuryango bagenzi be ko icyizere bamugiriye gisubiye kumutera imbaraga zo gukomeza guharanira gusohoza inshingano nk’uko baba bazimuhaye. Kagame yahise agaragariza abanyamuryango ko impamvu ishyaka ryabo rikomeza kuza imbere mu bikorwa na za gahunda by’iterambere ry’igihugu ari uko bafite imigambi myiza ishobora guhangana n’ibibazo abanyarwanda bafite, bityo bikaba ariyo mpamvu nta muntu bakwiye gutuma yabasubiza inyuma muri iyo migambi myiza bifitiye ndetse banafitiye igihugu cyabo cy’u Rwanda. Kuri iyo ngingo akaba ariho yavugiye ko yemera ko abayobozi bashobora guhinduka, nabwo kubera amatora, ariko ngo intego z’igihugu atemera ko zikwiye guhinduka. Gusa avuga ko zishobora guhinduka zitera imbere imbere ariko badakwiye kwemera ko zahinduka zisubira inyuma. Iterambere riterwa na gahunda z’umuntu Kagame yagarutse cyane kuri gahunda z’iterambere zagezweho n’izigomba gukomeza gushyigikirwa kugira ngo imibereho myiza y’abanyamuryango n’abanyarwanda muri rusange komeze kwiyongera, aha yagize ati “abantu iyo bashatse koroshya gahunda z’iterambere birakunda kandi bakanarigeraho”. Kagame akomeza abwira abanyamuryango bagenzi be, ko aho iterambere ridakunda kugerwaho vuba biterwa n’imyumvire y’abo bantu bashaka kugera ku iterambere akenshi ngo kuko akenshi baba batumva kimwe ibibazo byabo bafite bibabuza kurigeraho mu gihe runaka barishaka. Aha, akaba ariho yabwiye abo banyamuryango ko mu nshingano bagomba kumufasha kugeraho ari iyo guhindura imibereho yabo by’umwihariko n’iy’abanyarwanda muri rusange. Yabivuze atya ati “ amajyambere abandi bagezeho natwe turayemerewe bityo tugomba kuyaharanira”, ku birebana n’icyo gikorwa cyo kuyaharanira yavuze ko kigomba gushingira kuri politiki nziza n’abayobozi beza u Rwanda rufite. Abasaba ko bashishikarira ibikorwa byiza byabateza imbere, maze imibereho myiza nayo ikaza iherekeje iryo terambere bazaba bamaze kugeraho; gusa yongera no kubibutsa ko atazigera abatenguha muri izo gahunda zose zashobora kubateza imbere. bamutumye guhatanira yagize ati Mu kiganiro yahaye abanyamakuru nyuma yayo matora yatubwiye ko no mu matora ya perezida wa Repuburika azaba ku ya 09 Kanama 2010, yizeye kuzayatsinda kubera ibintu byinshi ishyaka rye ryagejeje ku banyarwanda mu myaka irindwi ishize. Kagame yakomeje abwira abanyamakuru ko n’abahakana ko ntacyo ishyaka rye ryagejeje ku banyarwanda atari uko batabibona ahubwo ari uko badashaka kubibona, bamwe bakunze kwemera umutekano w’abantu n’ibyabo ariko bakanga no kubona ko n’umutekano w’inda nawo ishyaka rye ryawugezeho. Tubabwire ko muri ayo matora yo ku rwego rw’igihugu yari ayahanganyemo na Muligande Charles, Kangwagye Jestus na Kagabo Joseph bari barazamukanye nawe kuva ku rwego rw’Intara; ariko Nyirahabimana Solina wari uyoboye akanama kari gashinzwe amatora akaba yaratangaje ko abo batatu bandikiye ako kanama bakamenyesha ko kandidatire zabo bazikuyemo kubera ko uwo bahanganye babona agishoboye kurenza urwego bariho. Gakire Fidele

FPR yatinyaga MDR, gukuraho imva ya Mbonyumutwa ni ukurandura ibisigisigi bya Parmehutu

Mu mateka yaranze u Rwanda cyane cyane nyuma y’ubwigenge hakunze kuvugwa irondakoko n’irondakarere kwikanyiza no kwikubira imyanya. Ngo ibyo bikaba byarazanye na MDR Parmehutu ya Mbonyumutwa Dominiko na Kayibanda Gergoire babifashijwemo n’abapadiri bera, nka Mgr Andereya Perraudin w’i Kabgayi. Bamwe mu bayobozi b’iki gihe bari barahejejwe ishyanga n’iryo shyaka rya MDR Parmehutu. N’ubwo bivugwa ko ryahanaguwe mu mashyaka yo mu Rwanda bivugwa ko hari abakirifite ku mutima cyane ku bantu bakomoka mu Ntara y’Amajyepfo aho bita Gitarama.N’ubwo FPR ariyo ifite ubuyobozi hari ngo abayereka ko bayikorera kandi bayiryarya.Nayo imaze kubivumbura ifata izindi ngamba zo gukuraho bimwe mu bisigisigi bya Parmehutu nko kwambura ikibuga cy’indege cy’i Kanombe izina rya Gergoire Kayibanda Habyarimana yari yarakibatije, guhindura amazina y’uturere intara n’imisozi. Imbarutso yo kwimura imva ya Mbonyumutwa ni Mme Ingabire Victoire wagiye kuhunamira. Ariko biza bishimangira ko iriya Stade n’imva ya Mbonyumutwa byibutsaga abanyagitarama ko ishyaka ryabo rishinze imizi ntaho ryagiye.

Ibindi murabisanga mu kinyamakuru Gasabo No 84

Ucyifuza wakwandika E-mail kuri izi adress zikurikira:

kampatri@yahoo.fr

jeudi 6 mai 2010

La trêve en faveur du désarmement volontaire des FDLR

<<>

Kigali :
Les FARDC ont reçu l’ordre de cesser les hostilités sur les différents axes des territoires de Rutshuru, walikale et Lubero Sud (Nord-Kivu), où plusieurs attaques des forces négatives contre les positions des FARDC sont rapportées depuis plus d’une semaine, pour permettre et faciliter l’opération de ramassage d’armes et la reddition des FDLR au Programme œcuménique de paix, transformation des conflits et réconciliation (Parec).
Parec s’est donné la tâche de plaider pour l’installation de paix et réconciliation ainsi que la consolidation de la démocratie en République Démocratique du Congo. Selon le porte-parole de l’opération militaire Amani Leo au Nord et Sud Kivu, le major Sylvain Ekenge, cette situation s’explique par deux faits: D’abord sur l’axe Rutchuru, les FARDC ont reçu l’ordre de suspendre les opérations de traque des rebelles rwandais des FDLR pour permettre et faciliter l’opération de ramassage d’armes et la reddition des FDLR au Programme œcuménique de paix, transformation des conflits et réconciliation (Parec). « On nous a demandé de ne pas attaquer pour permettre la réussite de cette opération. Curieusement, coïncidence fâcheuse, il n’y a pas eu relâchement», se plaint le major Ekenge. «A Nyaleke, ce sont les Mai-Mai, alliés aux ADF Nalu, qui ont attaqué notre centre de formation », précise-il. « Après, c’était à Umate, le 23 avril: un carré minier a été attaqué. Il y a eu également attaque à Mubi et vers Kasiguru. » Pour le major Ekenge, c’est pendant cette période de trêve que les FDLR ont profité pour attaquer les positions de l’armée congolaise. Ensuite, il souligne que des groupes Mai-Mai, en complicité avec des populations locales, ont attaqué certaines localités. Sylvain Ekenge appelle toute la population à se désolidariser de ces Mai-Mai au bénéfice de la paix: «Et nous demandons franchement aux communautés du Nord et Sud-Kivu de se mobiliser pour sensibiliser leurs frères qui ont des armes. Parce que cela ne nous arrange pas. Notre ennemi commun, ce sont les FDLR.» Des ex-combattants FDLR qui ont rendu leurs armes aux autorités congolaises depuis le lancement de l’opération Amani leo, ont été déportés du Nord Kivu vers la Province du Katanga dans le Sud de la République Démocratique du Congo. Selon les média congolais, un total de 54 ex-FDLR et leurs dépendants sont arrivés lundi le 3 mai à Kisenge dans le territoire de Dilolo, près de 800 km de la ville de Lubumbashi. (Fin) RNA/ARI

What do the 4 Genocide suspects in Netherlands share

Kigali : The Genocide fugitives tracking unit has uncovered three more suspects living in the Netherlands – coming in addition to a former army major discovered by campaign group African Rights. RNA has pieced together details which suggest the four have several aspects they share.

The new three men are: Mr. Charles Ndereyehe Ntahontuye – ex-director of the agricultural institute ISAR-Rubona; Mr. Venant Rutunga – also from the same institute; and Mr. Jean Baptiste Nyabusore – ex-head of ISAE-Busogo, another agriculture school.

Government and Dutch prosecutors allege the three were involved in the 1994 Tutsi massacres. Mr. Ntahontuye and Mr. Rutunga are accused of being part of the killing machine in Butare – in Southern Rwanda. As for Mr. Nyabusore, the charge sheet covers the massacres in Mukingo – northern Rwanda.

RNA has uncovered details suggesting these three, and Maj. Pierre-Claver Karangwa thrown into the public domain by African Rights, are members of the troubled opposition group FDU-Inkingi. They were part of the group which was helping embattled Ingabire Victoire to set up structures in Europe.

Ms. Ingabire herself was living in the Netherlands, but FDU-Inkingi structures spread also powerfully in Belgium and Norway, according to available details. Their names appear on some meeting minutes of the group in 2007 and 2008.

As recently as November 2009, Mr. Ntahontuye, Mr. Rutunga and Mr. Nyabusore put their names to an online petition dubbed “Support Democratic Elections in Rwanda” – in apparent reference to the fourth coming August 09 elections. Some 463 Rwandans exiles signed up to the petition, including several exiled members of the party.

However, available information indicates that these men have preferred to offer support to FDU-Inkingi from the background – prompting speculation after they were identified as Genocide fugitives this week, that the three could have been hiding from something.

Venant Rutunga (PhD) is a “guest researcher” at the Dutch Wageningen University and Research Centre – ISRIC since April 2004. RNA is yet to get comment from the institute concerning the status of their employee and the accusations against him.

The institute’s websites also identifies him as: “He has wide professional experience in tropical agriculture and soils. Currently, he works on Quantitative Evaluation of Fertility in Tropical Soils (QUEFTS), with special attention for eight countries in southern Africa. Venant is also reviewing publications on Rwanda agriculture to identify which land management and planning strategies can ensure food and monetary income to the Rwandese.”

Over the past years, Mr. Rutunga has widely published material that is heavily critical of government in Rwanda but under the name “Kota Venant”.

Among the three alleged fugitives, only Mr. Charles Ndereyehe Ntahontuye (as seen in the photo) is found in the Interpol database as wanted for Genocide in Rwanda. He has been on the wanted warrant since July last year.

As recently as April 02 this year, Mr. Ntahontuye was publicly firing at the Kigali government with an online posting where he accuses the Kigali government of taking the country in a wrong direction. He argues that former Burundian president Pierre Buyoya chose the right path by handing over power to his opponent.

Mr. Jean Baptiste Nyabusore lives in Noord Brabant in the Eindhoven city. But few details are readily available as what he is doing there.
He has largely kept out of the limelight.

ARI / RNA

mardi 20 avril 2010

Burundi : les élèves recrutés par les partis politiques

La suspicion et la peur gagnent certaines écoles du nord du Burundi où les partis politiques recrutent des élèves à la veille des élections communales du 21 mai prochain. Alléchés par la promesse de bonnes notes et de postes futurs, et par de menus cadeaux, ils sont nombreux à s'enrôler pour faire campagne… Pourtant, toute activité politique est interdite dans les établissements scolaires.
Dans ce lycée de Kayanza au nord du Burundi, la situation est inquiétante. Après une réunion organisée par un parti politique de l’opposition, majoritairement tutsi, quelqu'un venu de l'extérieur a manipulé ceux qui ne sont pas de ce parti en leur disant qu'à l'issue de cette réunion les Tusti avaient décidé de tuer leurs camarades hutu, leurs adversaires politiques, les incitant à veiller pour leur sécurité. Les lycéens ont ainsi passé toute la nuit debout et il a fallu l'intervention des autorités pour calmer la situation. "Tout cela malgré l'interdiction et les conseils permanents des autorités de l'Etat, qui interdisent aux élèves de participer activement à la politique", selon le doyen de l'école.
Un élève, militant d'un parti politique, interrogé, dit qu'il veille sans problèmes, car il collabore avec les autorités provinciales de ce parti. "Mon directeur le sait, mais ne me dérange pas, car nous sommes de la même obédience politique. Je suis en contact permanent avec les dirigeants du parti ce qui me fait plaisir, car ils interviennent quand j'ai un problème de sous", explique cet élève.
A l'approche des élections générales au Burundi, qui commencent par les élections communales le 21 mai, les partis politiques recrutent à tout va, y compris à la sortie des écoles, demandant aux élèves de trouver de nouveaux militants. Manipulés par les hommes politiques, les lycéens en oublient leurs études et jouent de leur appartenance politique pour obtenir de bonnes notes.

Des points gratuits

Dans ce même lycée, la situation a dégénéré. Un groupe d'élèves a jeté des pierres sur le dortoir. Les suspects ont été arrêtés et emprisonnés dans le cachot de la commune. Pour éviter les débordements, les autorités de l'école ont décidé de renvoyer tous les élèves avant la fin des examens. Dans un autre lycée de la même province, la situation n'est guère différente. Un élève est allé se plaindre de son professeur, qui lui avait enlevé des points parce qu'il n'était pas de son parti, à un représentant d'un parti politique pensant que celui-ci pouvait agir contre son enseignant. Dans le Nord toujours, un professeur a été emprisonné pour "avoir critiqué un système politique pendant son cours de civisme". Il a été dénoncé par un de ses élèves qui s'est fait passer pour un agent de la documentation, selon des sources proches.
Actuellement, de nombreux professeurs n'hésitent pas à tromper les élèves en leur disant qu'une fois qu'ils auront adhéré à leur parti, ils auront des points en plus. "Certains professeurs nous le demandent et nous n'hésitons pas à sacrifier les moments d'étude pour aller enseigner les idéaux des partis sachant qu'à la fin de l'année ils nous donneront des points gratuits", se vante un élève d'un collège communal. Cet élève accuse même son directeur qui promet aux élèves de leur refaire d'autres bulletins s'ils échouent en fin d'année… mais à condition de militer en faveur de son parti.

Militant pour un Fanta

Les élèves sont aussi attirés par les petits cadeaux accordés par les partis. "Notre parti nous donne 1 000 Fbu (moins d'un dollar) à chacun pour nous acheter un Fanta ou une bouteille de Primus. C'est pourquoi nous devons répondre présents à des réunions pour avoir au moins ce Fanta, déclare un élève. Si quelqu'un qui a besoin d'un savon ou d'un stylo, le parti lui donne." Pendant les week-ends, les élèves ne font plus leur travail de classe. Sollicités par les leaders politiques qui assurent leur déplacement, ils sillonnent les collines, enseignant les idéaux de leurs partis, recrutant des militants…Très souvent trompés et manipulés par les politiciens qui leur promettent des postes après leurs études.
"Ces élèves qui se lancent dans la politique avant la fin de leurs études perdent leur temps. Ils devraient privilégier leur formation intellectuelle avant tout", estime un éducateur qui demande à ses élèves de ne pas céder aux politiciens mal intentionnés. Les parents, eux demandent au gouvernement, censé faire respecter la loi qui interdit toute activité politique dans les établissements scolaires, de protéger ce groupe vulnérable en punissant ceux qui dérapent et dérangent le travail des enfants. Mais le politicien, lui, "n'hésite pas à sauter sur la proie quand des facilités se présentent", dit le président d’un parti politique de l’opposition.

(Syfia Grands-Lacs/Burundi)