lundi 27 février 2012

Bizimungu yasanze inkotanyi atazizi akorana nazo, arinda atandukana nazo atarazimenya

Uko iminsi igenda yigira imbere niko politiki y’u Rwanda igenda ihindura isura.Bamwe bava ku buyobozi abandi bagifite inyota y’ubutegetsi.Ingero ni nyinshi.Paseri Bizimungu yasubiye mubuzima busanzwe naho Twagiramungu Rukokoma arcyashaka kuza kuyobora igihugu.Ibyo yabyerekanye ubwo yashingaga ishyaka ejobundi.Ubwo amwe mu maradiyo mpuzamahanga yamubazaga igihe azazira mu Rwanda yasubibije ko atabibwira itangazamakuru kuko yaba yiyiciye gahunda ya politiki kuko itangazamakuru rizimura.Nyuma y’icyo kiganiro cya Rukokoma n’amaradiyo bamwe mu banyarwanda bakurikirana politiki batangaje Twagiramungu agifite inyota yo kuyobora u Rwanda.Bamwe bati buriya ashaka kuzaza kwiyamamaza kuri manda itaha ya2017 ?Ahaaaa,bati birakomeye,buriya se igishya azaba azanye no guhangana na FPR-Inkotanyi ni ikihe ?Bati tubitege amaso,agatinze kazaza ni amenyo ya ruguru.Hari n’abongeyeho ko atazi inkotanyi akaba ashaka kugaruka gukina nazo.Nibwo hari umwe ntabashije kumenya wahise atangaza ko buriya ashobora kuba yarazimye kuko ngo hari igihe nanone amaradiyo mpuzamahanga yamuhaye urubuga ku cyo yavuga kuri Bizimungu kuba avuye ku buperezida .Ngo icyo gihe Rukokoma yarasetse cyane maze agaya Bizimungu ngo « yagiye mu Nkotanyi atazizi,akorana nazo atazizi akaba acyuye igihe atarazimenya. »Kuba rero yasetse Bizimungu none we akaba yongeye kugaruka ku rubuga bwa politiki ngo haba hari agashya yavumbuye ko kuza gukorana n’Inkotanyi.Abanyapolitiki bagira gahunda zabo icyo twe abantu tuba dushaka ni amahoro n’imibereho ikwiye.

Uko bucya bukira ni nako tugenda dusatira umwaka wa 2017, uteganijwe kuzabamo amatora ya Perezida wa Repubulika mu gihugu cyacu. Muri uwo mwaka benshi mu banyarwanda bakaba bawutegereje n’igishyika cyinshi kubera ko ushobora kuzabamo impinduka zikomeye mu gihugu cyacu. Koko rero Itegeko Nshinga rya Repubulika ritegenya ko umubare wa manda ku mukuru w’igihugu udashobora kurenza ebyeri ; muri uwo mwaka rero Perezida uriho ubu, Paul KAGAME azaba arangije izo manda uko ari 2. Nk ‘uko yakomeje kandi kubitangariza itangazamakuru rinyuranye, ngo Kagame ntiyiteguye guhindagura iri tegeko ngo ngaha arashaka kwiyongeza izindi manda . Abakurikiranira hafi politiki yo mu Rwanda bemeza ko bishobora kutazorohera umuryango wa FPR kubona undi mukandida uzashobora gusimbura Perezida uriho ubu k’ubuyobozi bw’igihugu. Ni kubera iyi mpamvu bamwe batangiye kuraguza umutwe bafindura ushobora kuzasimbura igihangage Kagame. Muri bo havugwamo Bwana Kaberuka Donald uyobora Banki Nyafurika ishinzwe iterambere, Richard Sezibera Umunyamabanga wa East Africa ndetse hari n’abatinyutse kwemeza ko KAGAME azasimburwa n’Umufasha we Jeannette Kagame. Abandi bo babona hakiri kare gutangira kuraguza iyi mitwe ; ngo mu myaka itanu hashobora guhinduka byinshi, ngo umuryango FPR urebye uracyafite igihe gihagije cyo gutegura uzasimbura Kagame. Abandi nabo, b’abemera gato ntibizera ko Kagame ashobora kureka ubutegetsi ; ngo ibyo akomeza gutangaza, ashobora kwisubiraho agahindura Itegeko Nshinga nk’uko bagenzi be ba hafi ( MUSEVENI) bagiye babikora. Ikizwi ariko ni uko Kagame adakunze kwisubiraho ( imvugo niyo ngiro), guhindura Itegeko Nshinga ashaka kongera manda bikaba bisa baho bidashoboka kuri we ( keretse ahari ari en cas de force majeure nk’uko abafaransa babivuga). Ikindi kizwi ni uko mu ijambo yavugiye i Chicago ahari habereye ihuriro ry’abanyarwanda baba ku mugabane wa Amerika, Perezida Kagame yivugiye ko yifuza kuzasimburwa n’umuntu ukiri muto (kugeza ubu umuhungu we ntashyirwa ku rutonde rw’abashobora kuzamusimbura). Ninde rero uzasimbura PAUL KAGAME ufatwa nk’igihangage ku mugabane w’Afurika, ni ibihe bya ngombwa umukandida uzashaka kwiyamamariza uyu mwanya muri 2017 azaba yujuje, iki kibazo nicyo ikinyamakuru Gasabo cyagerageje gusesengura muri iyi nyandiko ariko kigendeye ku bitekerezo binyuranye kigenda cyumvana bamwe mu banyarwanda .

Kuba ari umuyoboke wa FPR

Iyi condition isa ni iyoroshye kandi yumvikana, kuko bizwi ko mu Rwanda hafi 90% by’abaturage ni abanyamuryango ba FPR cyangwa uretse ko bo batabizi. Kuba uyu mukandida agomba kuva muri FPR ni ibintu rero byoroshye kandi nk’uko FPR ikora, niyo uwo muntu yaba atari umunyamuryango muri icyo gihe, ariko bagasanga bamukeneye bamubohoza (kubatiza) nk’uko byagendekeye ba ba BAZIVAMO na ba KIMONYO bahoze ari abayoboke ba PSD, FPR ikaza kubigarurira ku nyungu zayo za politiki. Nyamara kandi hari ababona FPR itari ikwiriye guterera agati mu ryinyo ngo ngaha ifite abayoboke bangana na 90% ; amateka atwereka ko hari ibintu byagiye bitungurana maze zigahindura imirishyo. Aba babivuga babihera ko mu gihe Twagiramungu yazaga kwiyamamaza muri 2003, hari igice kinini cy’abanyarwanda cyari cyamugiye inyuma, ngo habaye ah’abagabo. Irindi somo ngo FPR igomba kumenya ni iryo mu myaka ya za 90, ubwo MRND yari imaze imyaka yarigaruriye abanyarwanda bose bari mu bwato, yaje kwisanga amashyaka nka MDR, PSD ayigera amajanja, benshi bakaba bemeza ko muri kiriya gihe iyo haba amatora Habyarimana yari gutahukana gusa amajwi y’iwabo mu Gasiza. Ikindi cyakagombye gutera FPR ubwoba ni izi za muyaga utamenya aho zitera ziturutse cyane mu bihugu by’abarabu .Uretse ko twe izo muyaga ziherutse kwibasira ibihugu by’abarabu tutazikeneye. Inama umuntu w’inshuti y’umuryango yagira FPR rero ni ukuryamira amajanja kandi ikarya ari iri imenge nubwo hakiri kare, byose birashoboka.Uretse ko ibi byo ibizi ijana ku ijana ko ntawatinyuka kuyikora mu ijisho.

Kuba yarigeze kuba umusirikari ni karusho

Abavuga ibi babihera ko amateka ya vuba y’iki gihugu yerekanye uruhare rukomeye rw’abasirikari mu buzima bw’igihugu kugeza na nubu. Koko rero, aba basirikari baboneka mu nzego zinyuranye z’igihugu aho bagira uruhare rukomeye mu ifatwa ry’ibyemezo. Nk’uko twabitangarijwe na bamwe bakora mu nzego z’ibanze, ngo abasirikari bagira uruhare mu buzima busanzwe bwa buri munsi iyo mu giturage. Ngo izi gahunda ziswe iza leta ntizishobora gushyirwa mu bikorwa aba basirikare badashyizeho akabo, yewe ngo n’iyi myanya ikomeye yaba iy’ubudepite’ iy’ubumeya, ngo ntishobora gutangwa hatangishijwe inama inzego z’umutekano igisirikari na polisi. Ibi bikaba bigaragaza ukuntu byakorohera uwabaye mu gisirikare, kuyobora iki gihugu mu gihe cyose izi nzego zizaba zubatse kuri ubu buryo. Abandi ariko babona ko umwanya wa perezida wa Repubulika ari umwanya ukomeye, ngo si ngombwa ko wishyigikiriza abasirikari ngo ubone utegeke. Ngo igihe cya za kudeta cyararangiye, kubatinya rero ngo kwaba ari ugutinya baringa. Ngo icyihutirwa kuri Perezida mushya ( utarabaye umusirikari) ni ugushaka inkoramutima ye akayishinga Etat major, indi akayishinga Minadef, hanyuma akihutira gusubiza abasirikari bose mu bigo, bagakurwa vuba muri politiki.

Kuba adatinya igitsure cy’amahanga kandi yubashywe mu rwego mpuzamahanga

Bimwe mu byatumye Perezida Kagame ashyirwa mu bihangage, ibi bikaba byaratumye ashobora kugera kuri byinshi benshi batangarira, ni uko adatinya igitsure cy’amahanga, ibi bikamuviramo ndetse kubahwa ibikombe mu rwego mpuzamahanga. Amaraporo atagira umubare yagiye avuga nabi u Rwanda, igitutu cy’imiryango nka Amnesty na Hrw ntacyo byagiye bitwara uyu mugabo ; ahubwo yagiye arushaho kugira igitinyire mu rwego mpuzamahanga. Igitinyire cy’uyu mugabo umenya aricyo cyatumye U Rwanda rwaragiye rutsindira imyanya inyuranye mu rwego mpuzamahanga. Twavuga nko kuyobora BAD, ubunyamabanga bwungirije bwa AU, ubunyamabanga bwa East Africa n’ahandi. Hari ariko ababona iyi myitwarire y’amahanga k’ U Rwanda iterwa n’ikimwaro uyu muryango watewe no kuba harabaye Genocide urebera, bityo kuba batinya U Rwanda n’umukuru warwo akaba ari ukwanga gukanga rutenderi. Bakomeza bemeza ko iki gihe gishobora kurangira, maze URwanda rukotswa igitutu rugasabwa guhindura byinshi harimo nko gufungura urubuga rwa politiki nk’ukuko ambasaderi wa USA aherutse kubisaba mu ruzinduko yakoreye mu Rwanda.Naho kuba haboneka umukandida wakuzuza izi conditions, nabyo umenya byasaba FPR gutangira kumutegura hakiri kare kuko kugeza ubu nta numwe ugaragara wapfa guhanyanyaza. Bitabaye ibyo rero ngo mu mwaka wa 2017, uwo muntu azabe yaremwe ; byazagorana kuko intero kwihesha agaciro, kudasabiriza, yazasimburwa no kwiyoroshya gucisha make byatubyarira icyubahiro gike mu rwego mpuzamahanga !

Kuba azi neza amadosiye akomeye arebena n’ U Rwanda

Nk’uko twabivuze haruguru kuyobora u Rwanda bibonwa na benshi nko kwikorera umusaraba kubera ibibazo by’urusobe byugarije u Rwanda kuri ubu no mu gihe kizaza (2017). Uzaba Perezida wa Repubulika rero agomba kuzaba azi neza urumutegereje atari kwicara mu biro ubundi akwigwizaho umutungo. Dore bimwe mu bibazo bizaba bitegereje Nyakubahwa muri 2017.

Gusuzumana ubwitonzi ikibazo cy’ubukene

Nubwo EDPRS iteganya ko mu mwaka wa 2020, umunyarwanda azaba agira umusaruro wa 900 $, biragaragara ko ikibazo cy’ubukene kizaba cyararushijeho kwiyongera mu gihugu. Ababivuga babihera ku kibazo cy’ubwiyongere bw’abaturage gikomeje kuba agatereranzamba kikaba gishobora kuzabangamira bikomeye iterambere ryahanuwe na EDPRS.

Gucunga l’apres genocide

Genocide yakomerekeje bikomeye umuryango nyarwanda, uzayobora iki gihugu muri 2017, azakomeza acunge ikibazo cy’abacitse ku icumu ( ashobora guhitamo guhindura imicungire yabo bitewe naho igihe kigeze, ibi bikaba bishobora kudashimisha bamwe), gucunga nanone amadosiye yasizwe na gacaca, bamwe bemeza ko izi manza hari abo zarenganije, Kwibuka no gucunga inzibutso n’ibindi bibazo bijyanye na Genocide yakorewe abatutsi.

Raporo zinyuranye zibitse zivuga k’ u Rwanda

Aya madosiye n’andi avuga ku myitwarire ya FPR nyuma na mbere yaho ifatiye ubutegetsi, ntaho yagiye, uzaba Prerezida agomba kwitegura kuzahangana n’ibivugwa muri izi raporo.

Muri zo twavuga :Raporo ku ihamurwa ry’indege ya Habyarimana ; leta y’ U Rwanda yemeza ko ibyayo byarangiye kubera ko abayihanuye basa n’abarangiye kuboneka ( raporo ya Travedic) ;Raporo ya wa musipanyoro nayo irega abasirikari bakuru b’ U Rwanda ibikorwa byo guhohotera ikiremwa muntu ;Raporo yiswe Maping report ibitswe i Geneve irega nanone Leta y ‘U Rwanda guhohotera impunzi z’abahutu zari zarahungiye muri Kongo.

Izi raporo ziza zisanga izindi zitabarika zihora zitangwa na Amesty na Human Right Watch, zivuga nabi U Rwanda zirurega guhohotera uburenganzira bwa kiremwamuntu ndetse no gukumira itangazamakuru.

Abasesengura politiki yo mu Rwanda bemeza ndetse ko izi raporo zishobora kuzakumira candidatire za bamwe mu basirikare bakuru bazifuza kwiyamamariza uyu mwanya, kubera ko byagorana kuba Perezida wa Repubulika ufite bene ziriya manda nk’iriya y’umusipanyore.

Ikibazo cy’abatavugarumwe na KIGAL

Iki kibazo nacyo nticyoroshye kuko ubwabo aba batavugarumwe na kigali ari uruhuri ndetse bamwe muri bo bakaba baratangiye no gutinyuka kuza gukorera mu RWANDA. Uwitwa TWAGIRAMUNGU aherutse gushinga ishyaka rishya yivugira ubwe ko yiteguye gutaha agakorera politiki mu RWANDA. Uzaba Perezida rero nagira mahirwe ,aba ba Twagiramungu bazaba batangiye gusaza, abandi nabo nka ba INGABIRE gereza izaba imaze kubazahaza ( NELSON MANDELA ngo yamazemo 25 none arambye kurushya benshi). Uzaba Perezida rero agomba kwitega ko aba batavuga rumwe bafite byinshi bashobora kuririraho bakigarurira imitima myinshi y’abanyarwanda. Muri byo twavuga ubusumbane bukabije buri hagati y’abakire n’abakene bugenda bunarushaho kwiyongera, ikibazo cy’ubushomeri nacyo kigenda kirushaho gukomera.

Gahunda zitavugwaho rumwe zatangijwe na FPR

Nubwo uyu Perezida azaba ari umuyoboke wa FPR, ntazabura guhangana n’abanenga zimwe muri gahunda zatangijwe zikanashyikirwa mu bikorwa na FPR. Muri zo twavuga nka politiki yo guhuza ubutaka hari ababona ko yicisha abaturage inzara, gahunda ya mutuel hari abasanga ihenze kandi abaturage nta mikoro bigirira, uruhurirane rw’imisoro ihanitse ica bamwe intege, ishyirwa mu bikorwa by’igishushanyo cy’umugi ngo gikumira abakene mu mugi n’ibindi.

Uwitonze Captone

Impamvu 10 Perezida Kagame asigaye ari inshuti magara na Perezida Museveni

Abantu basigaye bibaza uburyo Perezida Kagame na Museveni wo mu gihugu cya Uganda basigaye ari inshuti magara bikabayobera nyuma yaho ibyo bihugu byombi byigeze kugirana amakimbirane buri gihugu gishaka gutera ikindi ngo birasane ariko ntibyaba.

Nyuma yo kubona intambara yavugwaga hagati y’ibihugu byombi itabaye ahubwo abantu bakabona havutse ubushuti bwari budasanzwe hagati yabo bagabo bombi.

Ikinyamakuru Umusingi cyagerageje gushakisha gicukumbura impamvu 10 abo bagabo bombi babaye inshuti magara nyuma yo kugirana ibibazo bikomeye bishingiye kuri politiki.

Impamvu ya mbere ikomeye yatumye baba inshuti ni uko ibibazo byose bijya gutangira byahereye muri Congo ubwo Ingabo za Uganda zatera ibirindiro by’Ingabo z’u Rwanda bakagera naho barasana bapfa imbaho n’amabuye y’agaciro aho u Rwanda rwagerageje guhunga Ingabo za Uganda inshuro zirenga eshatu zose ku nshuro ya kane nibwo Ingabo z’u Rwanda zahabwa amabwiriza na Perezida Kagame ko Ingabo za Uganda nizongera gutera Ingabo z’u Rwanda ,Ingabo z’u Rwanda zirasa iza Uganda niko byagenze maze Ingabo z’u Rwanda zirasa iza Uganda hapfa abasirikare benshi bo mu ngabo za Uganda bibabaza Perezida Museveni bituma arakarira Perezida Kagame ibibazo by’urwangano biba biratangiye.

Impamvu ya 2 ni uko Abasirikare bakomeye bo mu Rwanda bose hafi ya bose abahunze igihugu banyuraga mu gihugu cya Uganda bibabaza Perezida Kagame agera aho ashaka gutera igihugu cya Uganda aho zimwe muri Televiziyo zo muri Uganda zavuze ko u Rwanda rugiye gutera Uganda bakerekana intwaro u Rwanda rufite aho bavugaga ko u Rwanda ruri mu bihugu bya Afurika bifite intwaro zikomeye bituma Perezida Museveni agira ubwoba ako kanya agura indege z’intambara 10 zihenze zo kwirinda ko umunsi u Rwanda rwateye Uganda izashobora kwirwanaho vuba na bwangu ibyo Perezida Kagame abonye Uganda iguze izo ndege agira ubwoba abona atashobora kurwana n’igihugu cya Uganda ahubwo ahita ashakisha uburyo yashudika Perezida Museveni ibintu byo guhora bashyamiranye bakabireka dore ko bafatanyije no kurwana intambara nyinshi zirimo iyo gufasha Perezida Museveni gukuraho ubutegetsi bw’igitugu bwa Iddi Amini bakanafatanya gukuraho ubutegetsi bubi bwa Habyarimana akaba yararebye agasanga ibyiza n’uko baba inshuti kuko icyo bapfaga cyari ikintu gito kurusha ibyabahuzaga byinshi bibafitiye akamaro n’abaturage batuye muri ibyo bihugu.

Impamvu ya 3 ni uko Perezida Kagame yasanze atakomeza guhangana na Perezida Museveni kuko abarwanya ubutegetsi bwe bose banyuraga mu gihugu cya Uganda agatinya ko na Museveni ashobora kubashyigikira bakamukuraho dore ko Museveni yari amaze kubona ibikoresho by’intambara byinshi kandi bikomeye bityo ahitamo kumugira inshuti.

Ibyo byatumye Perezida Kagame agira Museveni inshuti magara aho asigaye ajya muri icyo gihugu inshuro nyinshi na Perezida Museveni akaba yaraje gusura inshuti ye Kagame akoresheje indege kuza mu Rwanda ibintu yahoraga atinya ariko kubera ko yari amaze kubona ko Kagame ariwe ushaka ko baba inshuti uretse ko bombi bari babiofitemo inyungu yaremeye akoresha ikirere aza mu Rwanda ibyo byerekanye ko ubushuti bwabo bumaze gukomera nanone Perezida Kagame n’umuryango we bajya gusangira umunsi mukuru wa Noel na mushuti we Museveni noneho bigaragara ko ubushuti bwakomeye.

Indi mpamvu ya 4 ni uko barebye bagasanga bombi buri umwe asigaranye manda imwe ngo bave ku butegetsi bahitamo gushyigikirana ,umwe agashyigikira undi dore ko kuri icyo kibazo Perezida Museveni yacyumvise vuba kuko hari umugabo utamworoheye na mba witwa Dr.Kiiza Besige urwanya ubutegetsi bwa Museveni naho Perezida Kagame nawe akaba afite umusirikare wari ukomeye cyane mu Rwanda nawe ubwe yemeraga witwa Gen.Kayumba Nyamwasa afatanije na Col.Patrick Karegeya bose bashaka barwanya ubutegetsi bwa Kagame ibyo byatumye bombi bemeranya kuba inshuti bakarwanya abashaka kubananiza gutegeka.

Amakuru agera ku kinyamakuru Umusingi aturuka ahantu hizewe avuga ko nyuma yo kumara kuba inshuti buri umwe akemerera undi kumufasha nibwo Perezida Kagame yatangiye gutegura aho azubaka Urugwira (state house)nziza igezweho mu Kiyovu ibyo bikaba binagaragaza ko Perezida Kagame azongera akayobora indi manda kuko bivugwa ko iyo state house atayubakira undi azamusimbura.

Impamvu ya 5 ni uko barebye bagasanga ibihugu byombi biramutse bigiye mu ntambara abaturage babihomberamo cyane kandi ubundi ari abavandimwe kuko hari abanyarwanda benshi cyane baba muri Uganda n’abandi benshi bakora ubucuruzi bava mu Rwanda bajya Uganda abandi nabo bava Uganda baza mu Rwanda bakaba barasanze atari byiza nk’ibihugu by’ibivandimwe kwangana bikagera aho binarwana bahitamo ko babireka ahubwo bagashakisha ibyabateza imbere.

Mu byabateza imbere harimo umuhanda uhuza ibyo bihugu byombi unyura Gatuna ukagera Mbarara n’ibindi byinshi ibyo bihugu bihuriyeho.Impamvu ya 6 ni uko byavugwaga ko Perezida Kagame yari ashyigikiye Dr.Kiiza Besige kuko bwa mbere ahunga akajya muri Afurika y’Epfo yanyuze mu Rwanda kuva icyo gihe ubutegetsi bwa Museveni bwatangiye kuvuga ko Perezida Kagame ashyigikira Besige kuko Kagame ngo yabonaga Museveni amubangamiye cyane dore ko byanavugwaga ko abo bagabo bombi Museveni na Kagame buri umwe yashakaga kuyobora East African Community kuko havugwaga ko bizaba igihugu kimwe kikayoborwa n’umuntu umwe ubwo buri umwe akaba yarashakaga uburyo yananiza undi maze akayobora uwo muryango.

Kubera ko Museveni yari azi ko Kagame ashyigikiye Besige nawe yaretse ba Kayumba banyura muri Uganda bahungira muri Afurika y’Epfo ibyo bituma Kagame yemera ava muri Besige yereka Museveni ibyo Besige akora agamije gukuraho Museveni ibyo byashimishije cyane Museveni bituma yemera kuba inshuti na Kagame maze na Museveni asezeranya Kagame ko ba Kayumba batazongera kugira ibyo bakorera ku butaka bwa Uganda maze ubushuti burakomera cyane.

Impamvu ya 7 ni uko bombi basanze bakwiye gushyigikira abahungu babo bakiga ibijyanye n’igisirikare maze bakazabafasha mu gihe bazaba bageze mu zabukuru dore ko ubu muhungu wa Museveni Muhoozi amaze kugera ku ipeti rya Lt.Col.kandi ubu akaba ari ku masomo muri Afurika y’Epfo aho bivugwa ko azamarayo umwaka umwe yaza akongezwa ipeti bikazajya kugera igihe se manda ye irangira ariwe umusimbura kuko abakamurwanyije bazaba bamaze gusaza

.Muhungu wa Kagame Cyomoro nawe umaze igihe muri America yiga ibijyanye n’igisirikare nawe bivugwa ko azaza ari umusirikare mukuru uwo mugambi abo ba Perezida bombi bakaba ngo baranawuganiriyeho ubwo Museveni yari yasuye mugenzi we w’u Rwanda Kagame.

Umwe mu bantu baba mu gihugu cya Uganda wanze gutangaza amazina ye yagize ati « ariko ko mbona aba Perezida bacu basigaye bakundana nk’abantu bari muri hoony moon buri n’amahoro,ariko mbona impamvu ari uko buri umwe afite ibyo ahisha undi kubera inyungu za politike .»

Impamvu ya 9 ni uko Kagame yarebye amafaranga u Rwanda rwinjiza ku mipaka yombi uwa Gatuna ari nawo winjiza amafaranga menshi kuko abacuruzi benshi niho banyura kandi ibicuruzwa byinshi bituruka Nairobi na Kampala asanga haramutse habayeho kutumvikana u Rwanda rwabihomberamo cyane nibwo yahisemo kugira Museveni inshuti ye kugirango amafaranga akomeze yinjire mu Rwanda ninabwo bumvikanaga uburyo umuhanda Kigali Mbarara watangira ukubakwa bityo icyo kiba kibaye kimwe mu bituma abo bagabo bombi baba inshuti.

Impamvu ya 10 ni ukugirango ibyo bihugu byombi bizakomeze kwikorera ubucuruzi muri Congo kuko igihugu cya Uganda ntabwo cyareka gukorera muri Congo kimwe n’u Rwanda dore ko no mu basirikare bakuru baherutse gufungwa byavuzwe ko bazize ubucuruzi bakoreraga muri Congo ,bigaragare ko babukoze nabi bikamenyekana kandi ubundi bitemewe ko bakorera ubucuruzi muri Congo na Uganda ni uko ariko abakuru bibihugu byombi barabizi ko hari ubucuruzi bukorerwa muri Congo n’inyungu babonamo icyo kikaba cyarabafashije gusubukura umubano wabo kugirango inyungu zabo babonaga zitabura dore ko bahakura inyungu itubutse.

Rwego Tony

Perezida Kagame yafunze abandi basirikare bakuru!

Iperereza ngo rishobora no gufunga abandi benshi!

Ubu mu Mujyi wa Kigali inkuru yatumye abantu bacika ururondogoro ni ivuga ifungwa ry’abasirikare bakuru bane bo mu ngabo z’u Rwanda, bafunzwe mu gitondo cyo ku wa 17 Mutarama 2012 ariko bikamenyekana ku mugoroba wo ku wa 18 Mutarama 2012. Izina ryagarutsweho cyane mu itangazamakuru ritandukanye n’irya Lt. Gen. Fred Ibingira na Brig. Gen. Richard Rutatina kubera ukuntu bari bazwi mu nkuru zitandukanye mu Rwanda, abandi nabo ni Brig. Gen. Wilson Gumisiriza na Col. Dan Munyuza.

Mu kiganiro twagiranye na Col. Joseph Nzabamwita yatubwiye ko nta bintu byinshi ashobora kongera ku itangazo yashyize ahagarara riri ku rubuga rwa murandasi rwa Minisiteri y’Ingabo z’igihugu, bityo ko ukuri kose kuri iryo fungwa ry’abo basirikare gukubiye muri iryo tangazo. Gusa usesenguye neza iryo tangazo, aho bavuga ko iperereza rigikomeza ku mikoranire y’abo basirikare n’abandi ku buryo hashobora kuzivumburamo urundi rutonde rw’abasirikare cyangwa abasivili bashobora kuzisanga mu magereza cyangwa bagafungishwa ijisho mu ngo zabo nk’uko abo bafunzwe.

Naho ku ngingo y’icyatumye bafungwa iryo tangazo ryashyizweho umukono na Col. Nzabamwita riravugaga ko bahowe imyifatire itabereye umusirikare w’u Rwanda ndetse n’indi mirimo idakomatanywa n’igisirikare! Aho bivugwa ko bakoranaga ubucuruzi burenga imipaka kandi bukabahuza cyane n’abasivili bakorana mu gihugu cya Congo. Iyo mpamvu ikaba ishobora kuba ifite n’ishingiro kuko byavugwaga ko batangiye kwinjira mu bucuruzi bw’amabuye y’agaciro kandi bizwi n’amahanga ko Perezida Kagame yahakanye yivuye inyuma ko nta munyarwanda ugikorana ubucuruzi bw’amabuye y’agaciro ya Congo ndetse anemerera Loni kuzajya asubiza amabuye yafashwe acuruzwa mu Rwanda mu buryo bunyuranyije n’amategeko.

Rutare

Kagame ariregura ku bw’inyagamburiro bwa Politiki

Perezida Kagame avuga ko icyo abene gihugu bifuza gukorana nk’Abanyarwanda ari ukugira ngo utaragerwaho n’icyo yifuza kibe cyamugeraho kandi abigiremo uruhare : akaba avuga ko ibyo ari bimwe mu biranga demokarasi, ko ariyo majyambere, aribwo burenganzira bwa buri muntu kandi bwa muntu, niho uvugira icyo ushaka kandi ukakivugira igihe cyose ushakiye, nibwo burenganzira bwa buri kintu cyose.

Ibi umukuru w’igihugu cy’u Rwanda Paul Kagame akaba yarababitangarije anyarwanda ndetse n’abandi bose bakurikirana iby’u Rwanda aho yasaga nkaho asubizo Ambassadeur wa Reta Zunze Ubumwe mu muryango w’abibumbye Susan Rice ubwo yagiriraga urugendo rw’iminsi ine mu Rwanda.

Urwo ruzinduko rukaba rwaribanze kukureba uko bukungu, ubuhinzi n’iterambere mu rwego rw’ubuzima bihagaze. Susan Rice yavuze ko n’ubwo hari ibintu bishimishije byagezweho muri ibyo byiciro, muri politiki y’u Rwanda ngo nta bwinyagambuliro. Kuri we ngo ugereranije n’ibyo byiciro bindi ngo kuri politiki imiryango irafunze .

Ambasaderi Rice yashimye u Rwanda avuga ko mu myaka 18 ishize igihugu cyageze ku bintu byinshi mu rwego rw’ubukungu, umutekano, umubano n’amahanga, ubuhanga mu by’ubucuruzi, ibidukikije no mu byerekeye kwita ku buzima, ikoranabuhanga no mu bireba uburenganzira bw’abategarugoli.

Yavuze ko u Rwanda rwateye imbere ugereranyije n’ibindi bihugu mu byerekeye guha ingufu igitsina gore mu myanya ifata ibyemezo. Ati mu mwaka w’2008 abagore babonye imyanya 45 kuri 80 mu nteko ishingamategeko, bikaba bituma u Rwanda ruba igihugu kimwe rukumbi ku isi kugeza uyu munsi, aho abagore bagize ubwiganze mu nteko ishingamategeko.

Ati: ibi bituma abandi dusigaye tugira ikimwaro. Madamu Rice yanavuze ko, u Rwanda ari incuti, ashobora kubwiza ukuri. Yavuze ko u Rwanda rushobora kuba rurushijeho kugira ubuzima bwiza, rurushijeho gukira no kugira abantu bize, ariko ko mu byerekeye politiki ruri inyuma y’ibindi bihugu byo mu burasirazuba bwa Afrika.

Ati: Haracyari Inzitizi. Abakozi b’imiryango idaharanira inyungu za politiki, abanyamakuru n’abanyapolitiki batavuga rumwe n’ubutegetsi, akenshi batinya gukora ibiterane mu mahoro, no kuvugira ahagaragara bimwe mubyo banenga ubutegetsi buriho ubu. Bamwe baratotejwe. Bamwe batewe ubwoba n’ababahamagara ku matelephoni n’ijoro, batabazi.

Abandi ntawe uzi irengero ryabyo. Mu kwezi kwa 6, umuryango Amnestie Internationale, wanenze u Rwanda, utangaza imibare igaragaza uko, ruhagaze mu byerekeye uburenganzira bw’ikiremwa muntu. Guverinema y’u Rwanda yavuze ko, ibyo atari ukuri. Yongeyeho ko, raporo ya Human Rights Watch, inenga imikorere y’inkiko, nta shingiro ifite. Madame Rice, yakomeje anashima guverinema y’u Rwanda, izwi cyaneho kurwanya ruswa yivuye inyuma. Yanashimye kandi uburyo u Rwanda rwateye imbere mu ikoranabuhanga, avuga ko abantu bakoresha internet, bikubye incuro zirenga ibyiri mu myaka mike ishize. Ati : ikoranabuhanga izahindura imibereho y’abanyarwanda.

Ku mukuru w’igihugu wabaye nkubwirwa aya magambo we avuga ko U Rwanda rushya ni urw’agaciro. Ni urw’agaciro gakwiye kuba kabashingiyeho abanyarwanda bo ubwabo. Perezida Paul Kgame yakomeje avuga ko umwana, umukuru, umugore, umugabo ko ibyo tudafite ubu ngubu, n’ibyo buri umwe muri mwebwe iyo yicaye mu rugo avuga ati : “mbuze iki, sindagera kuri iki” ; nibyo twifuza, nibyo dukorera

kugira ngo ushobore kuba wabigeraho. Turifuza ko wabigeraho, turifuza gukorana nk’Abanyarwanda kugira ngo utaragerwaho n’icyo yifuza kibe cyamugeraho kandi abigiremo uruhare : niyo demokarasi, niyo majyambere, nibwo burenganzira bwa buri muntu kandi bwa muntu, niho uvugira icyo ushaka kandi ukakivugira igihe cyose ushakiye, nibwo burenganzira bwa buri kintu cyose.

Jean Elysee Byiringiro

dimanche 5 février 2012

Ni nde uzakiranura Perezida Kagame n’ ishyaka PDI

Mu gihe Perezida wa Repuburika ari muri manda ye yanyuma agenerwa n’ itegeko nshinga rya Repuburika y’ u Rwanda, ubu impaka ni zose ku uzamusimbura n’ uburyo bizakorwa.

Ishyaka PDI rugikubita ryatangaje ko kubera ibigwi Perezida Kagame yagaragaje ribona agomba gukomeza kuyobora igihugu bityo itegeko nshinga rigahindurwa.
Perezida Kagame mu ijwi rye inshuro zirenze eshatu yatangaje ko atazongera kwiyamamariza manda yindi nyuma ya manda ebyiri yemererwa n’itegeko nshinga , Umuryango FPR Inkotanyi ntacyo uratangaza dore ko ari wo ufata urufunguzo nubwo Perezida wawo yagaragaje aho ahagaze.
Nubwo benshi bavuga ko hakiri kare , kuba abantu batangira kuganira kuri iki kibazo , ariko iyo urebye uburyo u Rwanda ruteye aho ruvuye n’ aho rugana ntawavuga ko hakiri kare. Ni byiza rero gukurikiza kiriya kibazo hato abanyarwanda batazaterwa batiteguye.
PDI irashaka Kagame , we ati oya ; ni nde uzabakiranura
Itegeko nshinga ni abaturage bafite uburenganzira busesuye bwo kurihindura. Abaturage nibo bafite urufunguzo rwo gusaba Perezida Kagame kuba yakomeza kubayobora kuko baramutse babimusabye mbona nta handi yabihungira kuko tuzi ko abubaha. Ariko ibi bikwiye gukorwa ku neza y’igihugu no ku neza y’ abaturage.
Mubo twaganiriye hari n’ abasanga Perezida Kagame atakwiyongeza manda ya gatatu ariko akaba yaherekeza uzaba yatowe mu gihe cy’ imyaka ibiri amwereka uburyo bikorwa, ingamba n’ amayeri yakoresheje maze nyuma yiyo myaka umukuru w’igihugu akabona kumwegurira ubuyobozi ngo byabaye no mu bihugu nka Etiyopiya n’ ahandi.
Dore bimwe mu bitekerezo abaturage batanze ku birebana no gusimbura Kagame:
Bwana Twagira Shema Gerard
Nitwa Twagira Shema Gerard, mfite imyaka 61, nkaba ndi muri pansiyo. Nakoze mu mirimo itandukanye mu mashami yo muri Minisiteri y’ uburezi nyuma ya 1994. Ubu nkaba nifashishwa rimwe na rimwe ntanga ibitekerezo nko mu kigenga cyo kuzamura imibereho ya Mwarimu.
Ikibazo cyo gutorera Perezida wa Repuburika indi manda ntidukwiye kugitandukanya n’uburyo ajyaho n’ ishyaka rimutanga; Ntekereza ko gukomeza gutsimbarara kuri Perezida wa Repuburika uriho ubu tutabinyujije mu ishyaka rimutanga, njye ku giti cyanjye numva ishyaka rimutanga ari ryo ryakagennye igihe iki n’iki n’uburyo ryategura uwazamusimbura.Ishyaka riramutse rimukeneye, akaba yaguma muri ba bandi baba hafi nk’ umuntu w’ inararibonye, ariko tukirinda gukomeza gutekereza ko umuntu umwe mu ishyaka ari we ushoboye gusa.
Kuri njye mu baperezida benshi ba Afurika bananizwa cyane n’abo baba bashyize uruhande bakananirwa kubikura.
Perezida wa Repuburika, igihe cyose azashobora kurangiza inshingano ze n’intego ze mu ishyaka rimushyiraho, twagakwiye gutekereza ukuntu yagasimbuwe kandi akaguma mu bantu bafite imbaraga z’abashobora kugira inama uwaba amusimbuye.
Ariko ntitumubonemo wa muntu kamara uhoraho kuko igihe yaba agize impamvu iyo ari yo yose imubuza kuba Perezida wasanga, igihugu cyabuze aho gihagarara. Iki ni ikibazo gikomeye cyane gikunze kugaragara muri Afurika.
Uko ibihe bigenda bisimburana ni nako ibintu bigenda bihindura isura hakaza ibitekerezo bishya, abakiri bato bakagenda bongeramo umusemburo n’ indi myumvire. Ntekereza ko ishyaka rya politiki ryakajyanye n’imihindagurikire y’ibibazo biranga sosiyete igihe iki n’ iki.
Kuri njye sinemera ko itegeko nshinga ryahindurwa kubera ko habuze undi muntu ufite imyitwarire nk’ iya Perezida wa Repuburika uriho ubu. Niba tumwemera ko yagize ubwitange, ubushishozi n’ ubunararibonye, ntibyabuza ishyaka gutegura undi muntu akazamuba hafi, akazamufasha igihe cyose ariko tutahinduye itegeko nshinga kubera ibyo. Kuko icyo gihe itegeko nshinga ryaba ryitiriwe umuntu, ejo ejobundi hakaba havugwa ngo nitwongere turihindure bikaba byagira ingaruka, yemwe bikanatera bamwe n’ umujinya ugasanga ibyo twamurataga birahindutse, tukamwitirira igitugu ari twe twakimuhaye.Izo nizo mpungenge ngira. Ariko kuba yarangiza manda ye ntibimubuza kuba yaguma hafi mu bayobozi bakomeye bashobora kuba batanga ibitekerezo, inama atanze zikaba zanaba inama ngenga zishobora gufatwaho ikitegererezo.
Mu muryango wa FPR Inkotanyi uko uhagaze ubu, niba perezida wa Repuburika akaba na perezida w’ ishyaka ndatekereza ko uwazamusimbura akwiye gutekerezwaho cyane n’ ishyaka kurusha uko abantu basanzwe tudafite ubushobozi n’ ububasha bwo kuba twabiganiraho. Niba bitarakorwa igihe kirageze bivuga ngo biri mu bibazo byihutirwa bagomba gutekerezaho bakabifata nk’ ikibazo gikomeye, ntibagire impamvu z’ uko Perezida waryo ari Perezida wa Repuburika ngo bibabuze kubikora kuko icyo gihe byaba ari uguhunga inshingano. Ntibazitwaze ko Nyakubahwa Perezida wa Repuburika bishobotse atareka n’ abandi bakayobora, nk’uko yagiye abitangaza kenshi, bapfa kudateshuka ku murongo ngenderwaho Nyakubahwa ari kuyoboramo abanyarwanda.
Hari abantu benshi bafite ubwoba ko Nyakubahwa Perezida wa Repuburika uriho ubu yabashaga guhuza inzego zose zaba iza gisiviri n’izagisirikare, kubona undi nk’uwo byaba ari ikibazo. Ibyo ariko njye simbifata nk’ ikibazo gikomeye kuko ubu igisirikari n’igipolisi cy’u Rwanda basigaye bafite uburere bwiza muri politiki. Uwajyaho wumvikanyweho ko akuriye inyungu z’ abanyarwanda twese twibonamo bamwumvira.
Shema Gerard yakomeje avuga ko guherekeza umuperezida uzaba watowe akayoborana na Perezida Kagame, ari igitekerezo cyiza niba hari aho byabaye kandi bigatanga umusaruro mwiza, ariko ntidukomeze gutsimbarara ku guhindura itegeko nshinga kuko twaba twitegurira urwobo tutazabasha kuvamo.
Ubutumwa natanga ku bakuriye abayoboke b’amashyaka ni uko batakomeza gutekereza batsimbaraye ku byabaye gusa.

Mugisha Jack

Mugisha Jack, ndi umunyeshuri muri Kaminuza Nkuru y’ U Rwanda
Gutorera Perezida Kagame indi manda, icyambere ni uko mu mategeko y’ u Rwanda manda eshatu zitemewe, kandi abanyarwanda twemera ubushobozi afite ; Itegeko nshinga rero niba rimwemerera manda ebyeri birahagije n’ubundi ko yakora izo manda ebyiri ibyo yakoze bishimwe akaba yajya mu by’ ubujyanama bitabaye ngombwa ko agumya aba perezida.
Imyumvire yo kuvuga ko yafata manda yindi byaba ari ukunyuranya n’amategeko. Ikindi kandi gutinda ku butegetsi tujya tubona kenshi amaherezo bituma ibihugu byinshi bibyuriraho n’abanyapolitiki bakabyuriraho bakavuga n’ibindi byinshi bigatuma ahinduka umunyamakosa kandi yakoraga ibintu byiza. Kuri njye nsanga itegeko nshinga ritabyemera icya kabiri byaba byiza atanze n’ umwanya abandi nabo barahari bakamufatiraho urugero nabo bagakora.Byaba byiza ko atakwangiza isura y’ ibintu byinshi byiza yakoze.
Niba itegeko nshinga rivuga ibi n’ibi hakabaho kurihindura, muri icyo gihe isura nziza yaba imaze gutakara, cya cyizere n’ubushobozi bamubonagamo, bigatangira guhinduka kubera baba babona ko agiye kumara igihe kinini ku butegetsi. Aho kugira ngo rero yangize isura nziza afite, imyaka azaba ayoboye izaba ihagije, bizaba byiza natanga urubuga.
Kuri njye nemera ko ubutegetsi buva ku mana, kandi abanyarwanda ni abantu bazi gushishoza ; Niba tugeze mu rwego rwo guhitamo, ni ukuvuga ngo abashyira imigambi (gahunda ya politiki) yabo hariya tugahitamo nk’ abanyarwanda , icyo ni cyo cy’ ingenzi gikenewe kuri ubu. kuvuga ngo uwajyaho yamwiyegereza cyangwa yamutegura, ubutegetsi ntago ari ubutegurwa , ubutegetsi ni impano. Ubwenge bwo kuyobora nta bwo ari ubwa buri wese , si ubwenge buva mu ishuri. Ariko kumutegura ni byo nk’ abantu bashobora kubitekerezaho usibye ko bishobora gutandukana n’ibibaye.

Umutegarugori Utarashatse kwivuga

Kuri njye igitekerezo cyo kuba Nyakubahwa Perezida Paul Kagame, umubyeyi wacu turamukunda , turacyamukeneye kubera amajyambere atugezaho.
Ngaho gir’ inka ubu abanyarwanda baranywa amata , n’ abandi batarazibona bakaba bagitegereje ntiyagenda atabagabiye bose, yewe Perezida Kagame ni umubyeyi arakagira Imana.

Abanyapolitiki bo babivugaho iki?

Perezida wa Sena ucyuye igihe Vincent Biruta nawe ubwo yagiranaga ikiganiro n’ikinyamakuru Umwezi cyo kuwa 3- 10 Ukwakira hari icyo yatangaje kuri manda ya Perezida Kagame.
Yagize ati, « Ariko ngirango ibibazo nk’ ibyo yabyivugiyeho inshuro nyinshi, ntabwo nabimuvugira cyakora kugeza uyu munsi dufite itegeko nshinga , igihe cyateganyijwe nikigera nkeka ko rizubahirizwa kandi mu gihe abanyarwanda baramutse bafashe icyemezo cyo kugira icyo bahindura, na byo mu gushyira hamwe kwabo babikora ariko ntabwo twari twageza igihe cyo kuvuga ngo murifuza iki? Ariko cyane cyane uwo bireba[Perezida Kagame] niwe ushobora kubyivugira».
Kuba rero Perezida Kagame ahora atangaza ko atifuza indi Manda, naho ishyaka PDI kubera ibyiza yakoze yakongera akiyamamaza, ni urubanza rutoroshye ruzacibwa n’abaturage, bashingiye ku neza n’inyungu zabo.

Ntalindwa Théodore

Mu gihe abahoze muri FPR bahunga abari muri MRND baradamaraye

Ku batabizi cyangwa batibuka MRND bivuga « Mouvement Revolutionnaire National pour le Developpement », ku kabyiniriro bayitaga Muvoma.
Iri ni ishyaka ryari rimwe rukumbi ( Parti Etat) ryayoboye u Rwanda kuva muwa 1975 kugeza ingoma yaryo ihiritswe n’irindi ryitwa FPR ( Front Patriotique Rwandais) ari naryo riri ku butegetsi kugeza ubu. Irya mbere ryashinzwe n’uwari Umukuru w’igihugu icyo gihe Yuvenari Habyarimana naho FPR yo yashinzwe n’impunzi z’abanyarwanda zabaga muri Uganda zanashyizeho umutwe w’ingabo RPA ari nazo zaje guhirika ubutegetsi bwa MRND bwari bumaze gutsemba abatutsi.Aho ibihe bigeze aha , abahanga mu gukora igereranya babona ko nubwo ibihe ( contexte, temps) aya mashyaka yayoboyemo atari bimwe, hari ibyo yombi ahuriraho kimwe ni uko hari ibiyatandukanya. Nibyo tugarukaho muri iyi nyandiko.
Abibuka ubutegetsi bwa MRND ntibazibagirwa ko iyi muvoma yari yariswe ubwato bwagombaga kwambutsa abanyarwanda bose inyanja y’ubukene. Abanyarwanda bose rero bagombaga kuba muri ubu bwato, umusare mukuru akaba yari nyine YUVENARI HABYARIMANA President Fondateri wa MRND. Uko byagenze ariko mwese murabizi, ubu bwato bwajye guhura n’umuhengeri. Ibi bishatse kuvuga ko amahame na manifeste by’iyi muvoma byabaye amasigarakicaro. Ahubwo benshi mu bayishinze babaye abanazi, bahagarikira genocide yahitanye abarenga miliyoni mubo bari bashinzwe kureberera.
Kuri ubu rero bamwe mu bahoze muri MRND bimukiye FPR mu mvugo zabo, zinyuranye bibagiwe rya shaka bayoboka FPR moteri ya Guverinoma, bishatse kuvuga ko ariyo iri ku mukondo muri politiki iyobora iki gihugu. Dore ko n’Umuyobozi w’iri shyka ari nawe Uyobora igihugu nyuma yo gutsinda amatora. Aba bayoboke bakaba bakagombye gucungira hafi kugirango iki kinyabiziga FPR ibereye moteri kitazaba nka bwa bwato bwa Habyaramana bwahuye n’ishuheri mu nyanja nka bwa bundi bwa Titanic maze bugatikira. Ibi kandi birashoboka kuko hari igihe moteri ishobora gusaza ( bikaba ngombwa gusimburwa), ishobora kugonga( nabwo yasimburwa revision bidashobotse), ikaba inashobora gupfa ( bikaba ngombwa kuyikanika).
Aba bahanga mu kugereranya, berekana kandi ko mu gihe cya MRND hari umugabo witwaga HABIMANA Bonaventure wari warahimbwe muvoma, yari Umunyamabanga Mukuru w’iri shyaka kuva ryashingwa kugera mu myaka ya za 90. Ububasha bw’uyu mugabo bwari ku izina gusa , ngo yaba yari ahagarariye igice kimwe cy’abanyarwanda cyamwibonagamo. Ibi byajye kugaragara igihe FPR yagabaga ibitero mu Rwanda, uyu mugabo akaza kuregwa ubukotanyi agahita asimbuzwa Matayo Ngirumpatse. Icyagaragaye ni uko nabo bavugwa ko bamwibonagamo,ntacyo yabamariye ; icyari kimushishikaje kwari ukwigwizaho imitungo (amakamyo menshi yakoraga mu ruganda rwa kabuye yabaga ari aya Muvoma) ariko nabyo ntibyaje kumuhira kuko nyuma ya geocide yagarutse mu Rwanda ahita atabwa muri yombi n’inkotanyi, zamureze ubufatanyacyaha muri genocide. Ku bw’amahirwe uyu mugabo yajye kurekurwa ahita asubira mu buhungiro ; iby’umutungo yari yarigwijeho byo ntubimbaze.Iyo bamwe baba bamaze guhaga ibyiza umuryango FPR yabagejejeho usanga hari igihe barengwa bagashaka kugrerenya MRND yishe abantu na FPR yabarokoye.Bamwe bati : BAZIVAMO B buriy akora iki muri FPR babuze undi muntu wafata uriya mwanya,abandi bati yaba yarahahawe uriya mwanya yarakoze iyihe kosi muri FPR ?Abandi bati nta wamenya impamvu yahawe uriya mwanya ,uretse uwamugiriye icyizere.Ariko hari bamwe bavuga ibitajyanye n’igihe tugezemo ugasanga binjiye mu bizima bwite bw’abandi aho bagira bati :Bazivamo ngo nta shoboye afite uretse kwiyubakira amahoteri hirya hino,ndetse ngo hari n’abamusaba imyanya hirya mu ntara ntagire icyo abamarira.Ntumbaze nanone igihe azamburwa izi nshingano,icyokora umenya atari vuba aha dore ko ubu noneho yiboneye akanya muri East Africa,abatarajyana n’igihe bakirunguruka, uzongere umubone !
N’ubwo utagereranya FPR na MRND ntawabura kuvuga ku bisa n’umusanzu wagiye wakwa ku baturage.Uyu musanzu wari itegeko ku munyarwanda wese, niba nibuka neza buri muturage yakwagwa 100 Frw buri mwaka. Uyu musanzu ukaba ngo warakoreshwaga mu mirimo inyuranye y’ishyaka. MRND kandi yagenerwaga amafaranga kuri budget y’igihugu ndetse n’abakozi bayo bafatwaga nk’abakozi ba Leta. Kuri ubu nubwo umusanzu wa FPR atari itegeko, bamwe mubo twaganiriye batwemeje ko muri za ministeri mu bigo bya Leta ariko cyane cyane mu turere uyu musanzu bamwe mu bayobozi bawaka nk’itegeko. Abakozi bose ngo barayakatwa waba wararahiye mu muryango waba utararahiye ngo barayatwara. Kubera kwanga kwiteranye n’abagukuriye ( dore ko ba mayor hafi ya bose ari ba perezida ba FPR mu turere), ngo abakozi bahitamo guheba ayo mafaranga dore ko n’ubundi baba barahawe akazi ku mbabazi za ba nyakubahwa, ni ukwigura.
Icyitwaga ingoro ya muvoma yari inzu mberabyombi zabonekaga ku mirwa mikuru ya za perefegitura ndetse no mu makomini amwe namwe. Izi ngoro zubakagwa ku misanzu twavuze haruguru yakwaga abaturage. Aho muvoma isenyukiye izi ngoro zashizwe mu mutungo wa Leta, zikaba zaragizwe inzu mberabyombi z’intara cyangwa z’uturere. Gusa muri iki gihe FPR yasanze iki gikorwa cya MRND atari kibi maze isaba abanyamuryango bayo kuyubakira ingoro nk’uko ba milita na militante babikoze muri MRND. Mwumvise ko mu ntara y’amajyaruguru iyo nzu ( si ingoro) yatashywe ku mugaragaro, i burengerzuba abanyamuryango bakaba barasabwe gukusanya vuba na vuba imisanzu ngo badasigara inyuma mu kubaka iyo nzu izubakwa i Karongi
Ababaye ba Milita na ba Militante ntibazibagirwa animasiyo ishyushye yarangaga ibirori binyuranye byabaga byabaye ahantu hanyuranye. Muribuka aho abanyarwanda bari baratojwe kuvuga ngo Prezida Habyarimana, RAMBA RAMBA SUGIRA SAGAMBA TURAGUSHIGIKIYE TUZAGUTORA…… Iyi mihango yose ariko yatangizwaga n’indirimbo benshi tucyibuka « umugambi ni umwe banyarwanda ». Ni ukuri ubu rero ku ngoma ya FPR, abayoboke bayo ntibatanzwe gushaka uturirimbo tunyuranye dusingiza ishyaka ryabo ; ariko izwi cyane ni « FPR ishyaka ry’abanyarwanda yarahiriye kuva kera…….). Vuba aha kandi nk’uko twabigarutseho mu nyandiko yacu y’ubushize, mu rwego rwo gucengeza amatwara yayo, abaturage basigaye bahamagarirwa kumva ajambo rya Perezida Kagame, iyo habaye ibirori mu gihe ku bwa Habyarimana ho Radio Rwanda yacishagaho buri gihe ijambo rya Perezida nk’ubutumwa yaba yageneye abanyarwanda.
Umuganda ku bwa Muvoma byari ibikorwa rusange bikorwa n’abaturage rimwe mu cyumweru hagamijwe kunganira Leta mu bikorwa byo kubaka igihugu. Benshi barabyibuka nanone Habyaramana mu ijambo rye agaruka ku mvugo ngo U Rwanda ruzubakwa n’abana barwo. Uyu muganda ariko hari abategetsi benshi bawifashishaga maze abaturage bakabakorera ibikorwa byabo bwite nko kubaka imihanda igana iwabo no mu yindi mirimo itandukanye.
Nubwo muri propagande za FPR hamaganwaga umuganda, yemeza ko ibikorwa by’umuganda ari uburyo abaturage birirwa baha imibyizi ba Nyakubahwa, aho FPR ifatiye ubutegetsi iki gikorwa yagisamiye hejuru ndetse vuba aha kiza kugirwa itegeko maze gihabwa umunsi umwe mu kwezi. Abanenga uyu muganda wa FPR ariko bemeza ko agaciro gahabwa ibyakozwe n’uyu muganda harimo gukabya, abategetsi babikora bakaba baba bagamije kugaragagaza imihigo ya baringa badashobora kugeraho. Ikindi kivugwa n’abanenga imitegurire y’uyu muganda ni uko ikiguzi cyo kugeza abakozi ku muganda ndetse no kwiyakira mu busabane nyuma y’umuganda kiruta kure agaciro nyakuri kaba kavuye mu muganda, dore ko benshi (cyane cyane mu mugi wa kigali) baba biyonkereza umuhini.
Ibihe bitandukanye, amateka atari amwe
Ni byo koko aya mashyaka yabayeho mu bihe bitandukanye (temps) kandi afata ubutegetsi ku mpamvu zitari zimwe (contexte). Muvoma yashinzwe mu mwaka wa 1975, ikaba yaragiyeho mu gihe mu bihugu byinshi byo ku isi hategekaga ishyaka rimwe rukumbi ( parti-etat) ; iri shyaka akaba ari naryo ryagenaga politiki zose z’igihugu. Uwayoboraga iri shyaka kandi niwe wabaga umukandida umwe rukumbi mu matora y’uwagombaga kuba umukuru w’igihugu. Niko byagendaga rero Perezida Fondateri niwe wagombaga kuba umukandida rukumbi ku mwanya wa perezida w’ U Rwanda. Ibi bikaba byarabaye mu myaka ya 78, na 84 aho Habyarimana yatsindaga n’amajwi arenga 98% ( bamaze gutekinika nyine kuko nka Gikongoro yigeze gutora munsi ya 50%).
FPR yo nk’uko twabivuze haruguru yagiyeho ku ruhembe rw’umuheto imaze guhagarika genocide yakorewe abatutsi. Ni nyuma kandi y’inkubiri ya demokarasi yari yadutse muri Afurika hose. Gusa kubera uko iri shyaka ryafashe ubutegetsi( nyuma yo guhagarika genocide), iri shyaka ryabaye nk’iryiharira ubutegetsi, ibyo gufungura urubuga rwa politiki bigenda biguru ntege, nanubu kandi benshi bakaba bemeza ko uru rubuga rugifunze.
Mu gihe cya Muvoma nk’uko twabibwabwiye, umutungo wayo urebye ntaho watandukaniraga n’uwa Leta. Imitungo izwi yari iya Muvoma ku giti cyayo ni iriya Ngoro ya Premier Ministre nayo yajye kwegurirwa Leta hatangiye muyaga y’amashyaka menshi. Indi nzu yari iya Muvoma ni inzu yagombaga gukorerwamo n’ishuri ngo ryagombaga kwigisha ibya muvoma, ni hariya Ministeri y’ubutabera ikorera. Benshi mu bayobozi biri shyaka kandi ibyo gukora business ngo ntabyo bari biyiziye. Uwapfaga kugerageza ngo ni Nsekalije wahimbwe Macinya wigeze ngo gukoresha umunsi mukuru ataha miliyari ngo yari agejeje kuri konti.
Hari bamwe bajya bihandagaza bakavuga ngo impamvu ibintu byazamuye igiciro hari bimwe mu bkomerezwa byikorera bizinesi.

Ku bwa FPR iterambere rikataje

Ikindi kinyuranyo kigaragarira buri wese ni iterambere ritangaje ryabonetse ku butegetsi bwa FPR. Ibi bikaba bigaragazwa kandi n’ama raporo anyuranye atangwa n’imiryango inyuranye ikorera mu rwego mpuzamahanga. Haba mu buhinzi, mu miturire, mu itwara ry’abantu n’ibintu, ubucuruzi,impinduka zigaragarira buri wese. Nko ku bwa MRND , inyubako nziza zari mu mugi wa Kigali yari BNR , Ikibuga cy’indege nizi za Milles collines. Kuri ubu izi nzu zabaye nyakatsi ugereranyije n’izindi nyubako mwese muzi zigaragara mu mugi wa Kigali. Gusa iyo ibi ubyeretse bamwe mubari abambari ba MRND bakubwira ko nabo iyo baba bakiri k’ubutegetsi iri terambere baba bararigezeho, dore ko banabanje no guhangana n’ikibazo cy’intambara yangije byinshi. Ku ngoma yabo kandi ngo ubuzima ntibwari buhenze nk’iki gihe aho usanga ubukungu bwarikubiwe n’abantu bake ; naho ngo mu gihe cya MRND nta busumbane bukabije bwari buhari dore ko abakozi bose bahembwaga hakurikijwe impamyabumenyi zabo ndetse abo mu nzego zo hasi nka mwarimu akaba yarahembwaga kimwe n’abandi bakozi bo mu nzego nkuru za leta. Naho iby’iterambere ryajye nka telephone zigendanwa, internet n’ibindi ngo ntabwo byari igihe cyabyo kuko n’abanyaburayi ngo bibagezeho ejo bundi.
Ikintu cy’ingenzi Umuryango wa FPR ushimirwa na buri wese ni uko utaheje bamwe mu bahoze muri MRND ukabaha imyanya muri leta bakaba bavuga rikiijyana.
Twasoza tubwira abasomyi bacu ko bimwe mu byo twahereyeho twandika inkuru yacu ari ibitekerezo twakuye mu baturage b’ingeri zitandukanye. Ubusanzwe ntawe ugereranya leta iriho n’iyayibanjirije kuko iriho iba ifite icyo irusha iya mbere.

Nyirubutagatifu Vedaste

ADEPR: umwotsi uracumba !!!

Hashize imyaka itari mike mu Ishyirahamwe ry’Amatorero ya Pentecôte mu Rwanda ADEPR havugwamo amacakubiri ashingiye ku moko, ari nabyo bamwe bita ingengabitekerezo, bashingiye ku mateka y’abanyarwanda yaje kubyara Jenoside yakorewe Abatutsi mu w’1994.

Ayo mateka nk’uko bizwi yaranzwe n’urwango hagati ya bamwe mu biyise cyangwa biyitaga, ndetse na n’ubu bakiyita Abahutu cyangwa Abatutsi. Mbere yo gukomeza iyi nyandiko reka tubanze twibutse ko abajanisha mu by’iyoboka Mana n’amadini hano mu Rwanda, bavuga ko amatorero ya gikristu afite abayoboke bagera cyangwa barenga 90%. Aba bose bayoborwa na Bibiliya Ntagatifu bitewe n’uko aba n’aba babyumva.
Bamwe muri aba rero biyita cyangwa bitwa aba Kristu cyangwa aba Kristo bavuga ko bayoborwa cyangwa bagendera ku bya Yesu cyangwa Yezu, nibo usanga bavugwaho ariya matindi y’amacakubiri n’ingengabitekerezo, inzangano n’amatiku y’ubwoko bwose.
Tutagiye mu mateka rero, n’ibisekuruza bya Yezu n’ubwo bihari tunabaza aba bose, kandi uwo ariwe wese bireba azadusubize ibibazo bikurikira :
Yesu ni Umuhutu, Umutwa cyangwa Umututsi ?
Kuki mutahisemo kwitwa aba Mose, aba Aburahamu, aba Nowa, aba Aroni n’abandi mugahitamo kwitwa aba Kristo??
Muri Bibiliya zanyu ni uwuhe murongo ni ikihe gitabo muri 66 biyigize ugaragaza ko Yezu; Yesaya; Yeremiya; Ezekiel; Daniel n’abandi bari Abatwa, Abatutsi cyangwa Abahutu??
Ko Yezu cyangwa Yesu yagaburaga ibiryohereye mwe mukaba mugabura ibirura mugaha abantu vino isharira nka ya yindi Abayuda bamusomeshaga, ubwo murumva mutaganisha ku gutwika urwuri n’intama mwitwa ko muragiye abandi bavuga ko mwiragije zigatikiriramo?? Ubwo rero itangazamakuru nirizajya ryatura rikamagana iyo miragirire yanyu, rikagaragaza ko muri Abashumba badashoboye, mujye mwihangana, hanyuma mwikebuke aho kwirirwa mujya guteta no gukubita amarira imbere y’abo mwibeshya ko bafite imbaraga zo gucecekesha itangazamakuru, cyangwa gufata no gufunga abahagararizi baryo. Impuhwe mutigiriye ngo muzigirire n’abandi, mwe ntimugatekereze ko abo mwirukankiraho gutanga ibirego hari izo babafitiye.

Umushumba Mukuru ateje ibibazo

Uwo ni Pastori USABWIMANA Samuel uyobora ADEPR, akaba n’Umuvugizi w’Itorero, ariko mu buryo bunyuranyije n’amategeko y’ u Rwanda. Ibi tumaze kuvuga n’ibyo turi buvuge mbere, uyu muyobozi aba yaragize icyo abivugaho iyo tumubona. Ntibyashobotse rero kandi twarabigerageje ari no mu gihugu, ariko byaranze turi bubigarukeho. N’ubwo ADEPR ari Itorero ryakunze kuvugwamo amacakubiri cyane cyane nyuma ya 94, ubu ibibazo Itorero rifite bitari bike mu by’ukuri, byose bishingiye kuri kimwe aricyo cy’amacakubiri, kandi bivugwa cyangwa bigaragaza ko karureta wayo ari Pasitoro USABWIMANA Samuel ukuriye ADEPR, akaba ngo n’Umuvugizi wayo.
Byaravuzwe tubanza kugirango ni ya ndwara ya bamwe mu banyarwanda yaburiwe umuti!! Twakomeje gukurikirana bigeza aho dusa n’abavuye mu bitotsi ubwo twabonaga iyo baruwa Umuyobozi Mukuru wa rimwe mu matorero azwi akorera mu Rwanda, ADEPR yandikiye Umukuru wa Guverinoma y’u Rwanda ariwe Minisitiri w’Intebe. Muri iyo baruwa yo kuwa 8/4/2008 , uyu muvugizi wa ADEPR agaragaza imibare y’abahutu n’abatutsi bari mu buyobozi bw’iryo torero.
Ikigaragara ni uko « MURI RIRIYA TORERO ISAHA IYO ARIYO YOSE HASHOBORA KUZAVUMBUKAMO IBINTU BIMEZE NK’IBYAVUMBUTSE MU KIRUNGA CYA NYIRAGONGO KANDI NTAWE UTARABIMENYE ».
Dore bimwe mu bibazo abantu bibaza kuri iriya baruwa:

Ikibazo cya mbere:
Pasitori USABWIMANA Samuel amenya ate Umututsi; Umuhutu cyangwa Umutwa. Ko muri iyi baruwa agaragaza imibare y’Abatutsi n’Abahutu bari mu buyobozi bwa ADEPR akuriye??

Icya kabiri:
Muri iyi baruwa avuga ko ngo Inama y’Ubutegetsi ya ADEPR igizwe n’abantu 23, muri bo 15 ni Abatutsi, 8 ni Abahutu, naho muri Biro Nyobozi ya ADEPR igizwe n’abantu 6, batanu bakaba Abatutsi barimo umuvugizi wungirije wa kabiri w’Umuhutu.
Ikibazo: Pasitori USABWIMANA Samuel muri aba batandatu we ko atavuze uwo ariwe cyangwa icyo aricyo??

Icya gatatu:
Iyo usesenguye iyi mibare itangwa n’Umuyobozi nk’uriya w’Itorero usangamo ibintu byinshi biteye ubwoba!! Ese yashatse kugaragariza Minisitiri w’Intebe ko politiki y’iringaniza muri ADEPR bakiyikomeyeho??
- Mu buryo ubu cyangwa buriya Umukuru wa ADEPR yashatse kwerekana ko
Abatutsi bagomba kugira ubwiganze mu buyobozi bw’Itorero??
- Buriya se ntiyagaragaje ko Abahutu barenganye kubera ko ari bake mu buyobozi
bwa ADEPR ikaba irangwamo itonesha??
- Muri rusange buri wese usoma iriya baruwa yashidikanya ko Umushumba wa
ADEPR yabibye urwango hagati y’abayoboke ba ADEPR bamwe bumva ko bari
ku ibere kuko bafite imbaraga zibabereyeho, abandi biyumvamo kuba inkehwe??
- Buriya se uwahera hariya akagaragaza ko bizatinda nyamara amaherezo
abayoboke bakagumuka kandi kubihosha bikazagorana yaba abeshye cyangwa
arose nabi??
Ngaho tubahaye umukoro, ahasigaye dutegereje umusanzu wa buri wese kandi mu nzego zitandukanye. Igiteye impungenge gusa ni uko inzego zagenewe kopi y’iriya baruwa zirimo na Perezidansi ya Repubulika zisa nk’aho zabifashe nk’ibintu bisanzwe, gusa Minisitiri w’Ubutabera we akaba yarabibonye kare agahakanira Umuvugizi wa ADEPR washakaga ko ngo amwemeza bityo, agatangazwa mu Igazeti ya Leta. Minisitiri Karugarama bigaragara ko yari afite amakuru ahagije ko ishyamba atari ryeru muri ADEPR, yavumbuye rugikubita umutego Pasitori USABWIMANA Samuel yashatse kumutamo; kuko abayoboke batari bake ba ADEPR bakomeje gusakuza ko uriya Mushumba yakoresheje uburiganya ngo akomeze inkoni y’Ubushumba mu buryo butemewe n’amategeko.

Reka tubitege amaso ariko twizera ko Leta kuko ariyo iri hejuru y’abandi bose, ikurikiranira hafi iki kibazo; kuko byaba ari akaga gakomeye twumvise ko hari aho byaturitse muri ADEPR, kubisubiranya bikagorana kandi nta gihe abantu batavuze.

KUBAHIRIZA ITEGEKO

Tugarutse kubyo amategeko ateganya, nk’uko twabivuze haruguru, Pasitori USABWIMANA Samuel twifuje kumuha ijambo ngo agire icyo atangaza ku bimuvugwaho.
Kuya 19/12/2011 twaramuhamagaye ntiyafata telefone ye, ariko tumwandikira SMS. Nayo ntiyayisubije, ari nayo mpamvu twagerageje kongera kumuhamagara, icyo gihe twitabwa n’uwo bari kumwe, watubwiye ngo Pasitori atwaye imodoka.

Kuri gahunda yari yaduhaye, Pasteur Usabwimana Samuel twaramwegereye tumubaza igipimo ngo amenye abatutsi n’abahutu mu ibaruwa yavuzwe haruguru yandikiye Minisitiri w’Intebe, adusubiza ko ngo yashatse kunyomoza abamurwanya bavuga ngo kubona imyanya bishingira ku moko muri ADEPR. Tumubajije uko yamenye ubwoko bw’abo nyine avuga bari mu myanya yadusubije nawe asa n’utabaza ngo: ‘‘ Ngo ubwo wowe ntuzi uwo uri we?’’ Aha twagize amatsiko dukomeza kumubaza icyo ari cyo muri ayo moko, rimwe ati: ‘‘ NAWE NYITEGEREZA’’ Tumubwiye ko twe tutamenya gupima amoko ati : ‘‘ NAHO RERO, IBYO WIBIMBAZA KANDI SI UGUTINYA KUBIKUBWIRA’’
Twamubajije impamvu afite abamurwanya ari nayo mpamvu ibyo muri ADEPR bikomeje gusakuza, atubwira ko ibibazo biterwa n’abari abayoboke birukanywe, kandi ko atari we wabirukanye ko ari itorero rigizwe n’abayoboke 800.000.

NDLR: Arasobanukiwe cyane kuko azi n’umubare w’abayoboke b’itorero ayobora
Abo birukanywe rero ngo bazize kunyuranya n’amahame y’itorero. Muri abo harimo uwohereje umugore we hanze, uwashatse gufata ku ngufu; uwibishije cheque, n’abandi...
Aha ariko umuvugizi wa ADEPR yirinze kugira izina ry’uwo ari we wese atangaza.
Ku byo kuba atarandikwa mu Igazeti ya Leta; yatangaje ko na n’ubu akigaragariza Minisitiri w’ubutabera ko nta mpamvu abona ibimubuza, kuko inzitizi nk’urubanza yaburanaga n’abamurwanya zitakiriho kuko yarutsinze. Iki kibazo kandi ngo yanakigejeje kuri Minisitiri w’Intebe.
Pasitori Usabwimana Samuel kandi yanaduhishuriye ko agiye guhangana n’itangazamakuru yitako rivuga ibitari byo. Hari ngo n’ibirego yatanze. Mu yandi magambo arashaka gushoza intambara n’itangazamakuru.
Mu bayoboke bagaragaye cyane mu kwerekana ibibazo biri mw’Itorero harimo Pasitori Gakwaya Yohani nawe twaramuhamagaye kugirango agire icyo adutangariza, cyane ko mu bucukumbuzi twakoze twaje kubona inyandiko ze zivuga kuri iki kibazo, ari nayo mpamvu twasanze ari ngombwa ko tuzitangaza.
Pasitori Gakwaya rero we, akaba yaratubwiye ko inyandiko dufite ari ize koko, ariko kubera ko yarangije kugeza ikirego mu rukiko arega Umushumba wa ADEPR nta bisobanuro yaduha, kubera nyine ko ari mu rubanza.
Twabwira abasomyi ko ubu iki kibazo kigeze no muri Komisiyo y’abadepite y’uburenganzira bwa muntu, tukazakomeza kubikurikirana.

Ubwanditsi (RUGARI)

Itohoza :Impamvu 10 zizatuma Perezida Kagame ategeka manda ya 3

Muri iyi minsi abantu baribaza niba koko Perezida Kagame atazongera gutegeka mpanda ya 3 abandi bakavuga ko azayitegeka ,ikinyamakuru Umusingi kikaba cyarakoze itohoza maze kigaragaza impamvu 10 zigaragaza uburyo Perezida Kagame azategeka mpanda ya 3.

Perezida Paul Kagame kugeza ubu nta muntu arabona wo yizera wazamusimbura abakabaye bamusimbura bamwe bagira ubwoba abandi bari mubuhungiro ibyo bigatuma azakomeza mpanda ya 3 ni ubwo we kuri we abishaka ariko uwamusimbura ntaramubona.
Iya 2 ni uko kuva u Rwanda rwabaho nta muperezida ni umwe wigeze ageza ku banyarwanda iterambere Perezida Kagame yabagejejeho kubera iyo mpamvu ikinyamakuru Umusingi kikaba gisanga abantu ubwabo bozongera bakamusaba kongera gutegeka mpanda ya 3 kandi mu gihe akibishoboye ntabwo azabyanga kongera gutegeka.
Impamvu ya 3 kubera ko ngo yahagaritse Jenoside agashyira abagore mu myanya ifata ibyemezo no muri leta ye amahanga aramwemera kandi amwe azamushyigikira ibyo nabyo bizamufasha kuguma k’ubutegetsi indi myaka 7.
Impamvu ya 4 kuko abantu bahoze mu Rwanda uretse abanyakigali ,ibintu bijyanye n’iterambere aribwo bakibibona bumva ntawundi wabibakorera uretse Perezida Kagame kandi kubera ari benshi bazamushyigikira agakomeza mpanda ya 3.
Impamvu ya 5 ni uko abantu n’abanyapolitike bazahaguruka bakabimusaba ko yongera agategeka mpanda ya 3 kandi ntabwo abaturage babimusaba ngo yange ibyo nabyo rero bizamufasha gukomeza gutegeka.
Impamvu ya 6 ni uko abasirikare bakuru bose yamaze kubaca intege nta n’umwe watinyuka kumubwira ngo ibyo wavuze ni ibi wibihindura niba waravuze ko uzategeka mpanda 2 ubwo nizo bose ntawamutinyuka ibyo nabyo bimuha amahirwe yo gukomeza gutegeka.
Impamvu ya 7 ni uko nta musivire wategeka u Rwanda bitewe n’amateka yarwo kandi kubera abasirikare bakuru bose bamutinya ubwo bigarara ko ariwe uzongera agahabwa amahirwe yo gukomeza ubutegetsi .
Impamvu ya 8 ni uko nta oposiziyo ikomeye ihari mu Rwanda bizamworohera guhindura itegeko nshinga ntihagire umuvugaho kuko abakabaye bahangana nawe bamwe bari mu buhungiro abandi barafunze ibyo nabyo bizamufasha gutegeka indi mpanda.
Indi mpamvu ya 9 bizamworohera ni uko nta tangazamakuru rikomeye rihari kuko iyo itangazamakuru rikora neza rifite imbaraga ntabwo umuntu uwo ariwe wese akora ibyo yishakiye ariko we ni ubwo yabikora ntatangazamakuru ryatinyuka kumuvugahao ibyo bikaba bizamworohera kuguma kubutegetsi.
Impamvu ya 10 ni uko yatangiye kugarura bamwe mu bantu bari bakomeye barahunze igihugu abo bantu bakaba bazamufasha kumvisha abaturage ko ari Kagame wenyine ushoboye gutegeka u Rwanda .
Ibyo bikaba binavugwa cyane mu bantu bakurikirana politike y’u Rwanda ko impamvu abagarura ari ukugirango bazamufashe kumvisha abaturage bamushyigikire akameze ategeke.
Ikindi abakurikiranira hafi ibya politike y’u Rwanda bavuga ko Kagame agararura abari barahunze mu rwego rwoguca integer opozisiyo ,mu gihe opoziyo n’itangazamakuru bitagize icyo bivuga ni nde se wundi wavuga?
Ibyo rero yamaze kubikemura itangazamakuru ryo mu Rwanda ni nkaho ritabaho kuko imyaka ishize nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi hakabaye nibura hari ibinyamakuru bisohoka buri munsi 4 cyangwa 5 ariko hari ikinyamakuru kimwe gusa kandi nabwo cyo mu ishyaka Perezida Kagame aturukamo rya FPR naho amashyaka yo ahari nayo akorera mu kwaha kwa FPR.
Ariko kugeza ubu ni uko abantu benshi bavuga ko Perezida Kagame atazongera kuyobora indi mpanda ya 3 kuko ngo nawe ahora ibyivugira ariko abandi bakavuga ngo iyo ni imvugo y’Abaperezida ba Africa ngo nawe azayihindura ku munota wanyuma.

Ubwanditsi (UMUSINGI)

Henry Maina arasaba Perezida Kagame kudasinya Umushinga w’Itegeko mpanabyaha

Nyuma y’ isesengura ry’ amategeko , Umuryango witwa Article 19 uharanira ubwisanzure mu gutanga ibitekerezo uigaragaza ko umushinga w ’itegeko mpanabyaha w’u Rwanda uherutse gushyikirizwa Perezida wa Repubulika ubangamiye uburenganzira bw’ ubwisanzure mu gutanga ibitekerezo n’ uburenganzira bwa muntu muri rusange.
Henry Maina, uhagarariye Article 19 muri Afurika y’ i Burasirazuba asanga umushinga washyikirijwe Perezida Kagame ari uwo gusubizwa inyuma.
Umushinga ubu wamaze kwemerwa n’ Inteko ishingamategeko imitwe yombi, ubu igisigaye ni ugushyirwaho umukono na Nyakubahwa Perezida wa Repuburika, Paul Kagame, kugira ngo umushinga wemerwe nk’ itegeko. Niwe ufite ubushobozi bwo kuba yaryemeza cyangwa akarisubiza inyuma.
Article 19 irasaba Nyakubahwa Perezida Kagame guha agaciro ubwisanzure mu gutanga ibitekerezo mu gihugu cy’u Rwanda ayoboye, akaba yakwanga gushyira umukono ku mushinga wamaze gutorwa n’ Inteko Ishingamategeko, akawusubiza Inteko ikongera ikawigaho.
Henry Maina, uharariye Article 19 muri Afurika y’i Burasirazuba, avuga ko Perezida Kagame aramutse asinye uyu mushinga, byaba binyuranye n’ibyemewe mu w’undi mushinga wari uriho w’itegeko ry’itangazamakuru ryizeza ubwingenge bwaryo, rigakorwa ku buryo bw’umwuga, rikaba itangazamakuru rihamye.
Maina akomeza agaragaza ko ritowe ryaba rwose ribangamiye kubungabunga uburenganzira bw’ikiremwa muntu.
Ibintu bigaragazwa bibangamiye uburenganzira bwa muntu, ni ingingo zivuga ibyerekeye guhana ugutukana cyangwa gusebanya, kurinda umutekano w’igihugu, uburenganzira bwo kubona inyigisho z’imyororokere ndetse n’ingengabitekerezo ya Jenoside. Umushinga watowe n’abadepite ngo unyuranya n’amahame mpuzamahanga avuga ku bwisanzure.
Nko mu mushinga hagaragaramo ingingo zimwe zibuza abantu kuvuga ku bayobozi ku bireba abaturage, nk’ibikorwa bya gisirikari, n’ubukungu bw’igihugu. Ntihateganywa kandi uburyo buhagije umunyamakuru yarindirwa umutekano ku buryo bwihariye mu gihe atangaza ibifitiye rubanda akamaro.
Havugwamo kandi ko muri uyu mushinga, umugore adahabwa urubuga rwo kugera ku makuru y’imyororokere, yerekeye gukuramo inda bikitwa ko ari ukwamaza gukuramo inda, kabone nubwo hari aho itegeko ryemera ko umugore yakuramo inda bitewe n’ impamvu runaka.
Ku ngengabitekerezo ya Jenoside bivugwa mu buryo budasobanutse, budaha abenegihugu kuganira ku mateka, politiki, n’ibindi byose umuntu yaba azi ariko byerekeza ku bya Jenoside. Ibi bikaba byarakomeje no kuvugwa kuva mu mwaka wa 2009 ko bidasobanutse.
Article 19 iributsa Perezida Kagame kuzirikana inshingano ze mu kurinda amategeko arengera uburenganzira bw’ikiremwa muntu; Ntashyire umukono kuri uyu mushinga w’itegeko.

Ubwanditsi (UMWEZI)

Nyuma ya Rwigema P. Celestin nabo baritegura gutaha

Ntiharashira ukwezi uwigeze kuba Ministre w’Intebe w’u Rwanda Bwana P.C Rwigema atahutse mu rwamubyaye nyuma y’imyaka 10 yarahunze igihugu yayoboraga ku mwanya wa kane.

Impamvu zari zatumye ahunga yarazisobanuye ubwo yahaga ikiganiro abanyamakuru nyuma y’iminsi ibiri gusa ageze mu Rwanda. Ntituzisubiramo cyane ko ashobora kuba ataranazivuze zose.
Iyo twavuga hano ni imwe yo kuba yari yashyizwe ku rutonde rwa ba Ruharwa muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu w’1994, kandi uwari waramushyizeho nta wundi uretse Gahima Gérard wari Procureur wa Repubulika icyo gihe.
Gahima Gérard ubu ari mu mahanga aho ngo afatanyije na murumuna we Rudasingwa Théogène wayoboraga ibiro bya Perezida wa Repubulika kurwanya Leta y’u Rwanda „NAKO KURWANYA KAGAME”.
Ibi nabyo ntitubitindaho kuko abarwanya Leta nabo ubwabo baba bazi ko atari akazi koroshye kuri bo, kandi nibyo. None se koko abantu 5; 6 cyangwa 10, barwanya 11.000.000 z’abantu kandi bashyize hamwe, bakumva ko urwo rugamba bazarushoboza iki?? Icyo dutindaho ariko, ni impamvu zagiye zituma abantu bahunga igihugu n’ababigizemo uruhare.

Gahima ntazibagirana mu bibi!

Duhereye kuri Rwigema watahutse ejo bundi, birazwi ko Gahima ariwe wamutoteje kugeza ubwo akijije amagara ye kubera ko yari amaze kujya ku rutonde rwa ba Ruharwa kandi n’ubwo urwo rutonde rwagiye rusubirwamo hakurwaho bamwe hongerwaho abandi, ibyinshi ni Gahima Gérard wabikoraga kandi afite ibyo agamije bitari byiza.
Abantu baribuka induru ruriya rutonde rwateje, u Rwanda rwamaganwa n’amahanga buri munsi. Byose ni Gahima wabiteraga. Abantu baribuka itotezwa ryakorewe abatari bake muri iki gihugu ryabaga riherekejwe n’iterabwoba, byose ari Gahima wabaga abiri inyuma kubera umwanya yari afite.
Abantu baribuka Gahima mu cyahoze ari BACAR ubu ni FINA BANK ajya gusahurayo amafaranga ngo ni inguzanyo ya nyina wari ufite imyaka 80!! 72.000.000 Frw zose arazihitana kugeza ubu sinzi niba nyina wiswe nyir’inguzanyo yarayishyuye!! Gahima Gérard avugwaho byinshi cyane ari nayo mpamvu benshi badashidikanya ko Perezida Kagame yakangutse amazi ari hafi kurenga inkombe bityo yamubwira ati sigaho undi akarakara bigatuma ahitamo guhunga!! None se koko ko abatajya i bwami babeshywa byinshi, nka murumuna we Rudasingwa bizwi ko yari mu bususuruke kwa Kagame niba ari mu mirambizo cyangwa ku rwuririro ko ntaho yahezwaga, umuntu yajya hariya uyu munsi akemera ibyo avuga gute koko??
Karegeya ya Nyamwasa bo ntawakwirirwa agira icyo abavugaho, ibyabo ni birebire!! Ariko icyo tugambiriye hano ni ukwereka bariya bose ko uko byagenda kose nta handi bazabona u Rwanda, kabone niyo babona ubwenegihugu bw’ibihugu barimo isi izarinda irangira bakitwa abanyarwanda bavuga ikinyarwanda.
Experiences barazifite zihagije kuko babaye baribagiwe uko babyirutse bagakurira muri Uganda n’iyo bahuriyeyo nabyo cyabwa ari ikindi kibazo kuri bo!!.

N’abagiye ejo bundi barasakuza

Burya hari ibyo wumva bikakuyobera! Na Safari Stanley ugiye ejo bundi ubu ngo arimo gusakuza ko Leta yamukamiye imyaka n’imyaniko ngo ari mbi da!! Uyu we rwose ntabyo twamuvugaho kuko amateka ye azamuvuga!!
Safari Stanley, abazimu b’abantu yicishije ubwabo barahagije kabone n’iyo yajya mu nsi y’urutare bazamusangayo. Uwa nyuma yasize yirengeje ni uwari umuturanyi we urugo ku rundi ni Nyakwigendera Twagiramungu Barnabé waguye muri Gereza Nkuru ya Kigali aho yari amaze imyaka 4 yarahashyirishijwe na Safari. Abo yaburanaga nabo i Butare, barimo Nyakwigendera Kayitesi Helena bose Safari nakira abazimu babo azagende abeho agire n’imbaraga zo kurwanya Leta y’u Rwanda.

Hari abahisemo neza

Amakuru atugeraho muri Rugari aravuga ko nyuma y’igihe bagerageza kumvisha abazungu ko babafasha bakareba ko bakanda Leta ya Kagame, hari abo bivugwa ko bamaze kubona ko nta yandi mahitamo uretse gutaha bakaza gukomereza aho bari bageze bahunga mu kubaka igihugu.
Ibi ngo bakabiterwa no kuba Rwigema yaratashye kandi nawe yarigeze kugira imyumvira nk’iyabo ndetse akanabyumvikanisha ku ma radio mpuzamahanga, ariko ubu akaba atuye mu Rwanda, ko nta kikimwirukana kuko n’icyamwirukagamo atazi iyo cyagiye.
Abavugwa ko baba barimo gufunga imizigo ngo batahe mu Rwanda ni; Joseph Sebarenzi; Anastase Gasana; Théobald Rwaka; Col. Balthazar Ndengeyinka; General Emmanuel Habyarimana; Valens Kajeguhakwa; ndetse ngo bigenze neza na Paul Rusesabagina yaza.
Bikaba bivugwa ko Leta y’u Rwanda yiteguye kubakira ititaye ku mateka cyane cyane ashingiye ku byo batahwemye kuyisebya. Ndetse hari n’amakuru avuga ko Leta yaba yiteguye kubabarira abasanganywe amadosiye mu butabera. Iki rero cyaba ari ikintu gikomeye cyane, umuntu yakwita „INDI NTAMBWE Y’UBWIYUNGE”.
Ese ubundi bitwaye iki, inyungu iri mu guhangana kw’abavandimwe bahurira kuri byinshi bizwi n’ibitazwi ni iyihe? Kwicara abantu bakaganira dore ko bose bahuriza kw’ihame rimwe ryo „KWUBAKA U RWANDA BAVANYE MU MABOKO Y’ABICANYI”??.
Ni iki cyababuza gushyira imbere ineza y’abanyarwanda n’intego yo guharanira ko u Rwanda rukomeza kuba intangarugero mu byiza amahoro n’umutekano mu barutuye??. Ni iki bategereje ku bazungu ko ibyo bakorera abanyafurika byigaragaza.
Ndabaza abo ngo barwanya Kagame?? Kagame ko ari umugabo umaze kuba igihangange muri Afurika imbere y’abazungu ko ejo bundi noneho yagaciye yubaka amateka i Paris, ninde muribo watekerezaga ko yakwakirwa nk’Umuyobozi ukomeye.
None se ntiyahacanye umucyo agahabwa ibyubahiro bikwiye koko Umukuru w’Igihugu?? Ubu se Kagame si Sarkozy muri aka Karere u Rwanda rurimo?? Nimusigeho cyo nimuze twubake mureke gukomeza kwiha amenyo y’abo bene Madamu!!.
U Rwanda ruraryoshye mwo kanyagwa mwe!! Amata arahari kandi benshi muri mwe nta nshyushyu bakibona. Ese ntimurebera kuri ibyo byuma ngo mubone aho u Rwanda rugeze? Ko mwize mukaminuza se, ubu niba bamwe mufite imirimo ntimurimo kwiyuha icyuya muteza abandi imbere batanabashima?
Mu Rwanda ni hazima n’ibyo mutekereza nk’inzitizi, zirimwabagabo barakora ibishoboka byose ngo zive mu nzira.

Tubifurije ikaze.

Asumani Niyonambaza

Abahakirizwa kuri FPR bakomeje kuba benshi

Abasomyi ba Kinyamateka bo mu myaka ya za 80, ntibazibagirwa umunyamakuru Philbert Ransoni, ubwo yatinyukaga akagaya abirirwaga icyo gihe bahakirizwa kuri Perezida Habyarimana maze mu nyandiko yatangaje benshi uyu munyamakuru (ngo ukiriho) aratinyuka arandika ati « Kwamabaza Perezida ni ukumuroha ». Muri icyo gihe inkomamashyi yitwa MFIZI uyu murumuna wa Mugesera wategekaga icyo gihe ORINFOR yahise yiharira amapaji yose yicitwaga icyo gihe Imvaho asubiza Ransoni amwereka ukuntu ntako bisa kwambaza Perezida, Ibyakurikiyeho ari Mfizi arabizi, ari abasomye iyo nkuru twese turabizi.

Siyo nkuru gusa abantu bibuka, abanyarwanda benshi baribuka, indirimbo nyinshi zahimbwaga zicuranze neza zose zazaga zisingiza perezida Habyarimana Umubyeyi w’igihugu warukuye mu rwobo. Uru rwobo ninarwo ahari yaje gusubizamo uru Rwanda muri 94. Aho FPR ifatiye ubutegetsi yaje irwanya ibyo kuririmba no kuramya umukuru w’igihugu dore ko bitari binagezweho ( igihe cy’ishyaka rimwe cyari cyararangiye) ku buryo nta ndirimbo nimwe mu gihe gishize yacishwaga kuri Radio isingiza Perezida. Keretse birumvikana mu gihe cya za meeting hamamazwa umukandida w’ishyaka FPR. Gusa umuco wo kwambaza Perezida si ukumusingiza gusa mu ndirimbo, hari no kumugarukaho mu madisikuru mu biganiro ugaragaza ko byose ariwe mu bikesha. Ibi bikaba aribyo bigenda bigaragara muri iyi minsi.
Kwambaza Perezida uburyo bwo kurengera imbehe yawe.
Mu gihe cyashyize, abambazaga Perezida bari muri bwa bwato muvoma, kuri ubu abenshi babikora ni abanyapolitiki baba bacungana n’imbehe zabo.
Bamwe mu bakurikiranira hafi politiki yo mu Rwanda twaganiriye nabo bemeza ko uyu muco ugenda wiyongera ndetse ukaba usatira no mu giturage. Ngo ibi bigaragarira nko mu makoraniro akomeye aba yabereye mu gihugu aho bamwe bakoma amashyi igihe umukuru w’igihugu arimo avuga disikuru bityo bakanayakoma nahatari ngombwa kuyakoma. Bigenze bityo Prezida ntiyazarangiza kuvuga disikuru ye niba buri mpera y’interuro hagomba gukomwa amashyi. Ibi byo gukoma amashyi kandi ngo bituma bamwe baba ba bazivamo. Ngo uwari Mayor wa Nyabihu, Ndagijimana yigeze kubwira Perezida wa Repubulika ati : « Nyakubahwa Perezida wa Repubulika ndagushimira ko wanyohereje nyabihu nagerayo n’abaturage bakantora ». Bishatse kuvuga ko ayo matora yari aya nyirarureshwa kuko yari yoherejwe na Prerezida.
Uyu mukuru mushya wa Sena nawe ejo bundi aho gushimira ishyaka PSD ryamugize depite akazamukiraho akaba senateri, aho gushima nanone abari bamaze kumuhundagazaho amajwi, yahisemo gushimira Perezida Kagame ngo kubera icyizere adahwema kumugirira. Iyi mvugo ninayo yaranze Pierre Damien, Premier Ministre mushya, ariko we birumvikana kuko aka kanya yakagabiwe na Perezida wa Repubulika. Ahandi hakunze kugaragara imvugo yambaza ni mu nama za guverinoma, aho batangira bashima Perezida wa Repubulika igihe aba yabonye igikombe iki n’iki. Birazwi ko Guverinoma ari ikipe, aho gushimira umuntu umwe bagombye kwishima ubwabo nka ikipe iba yarakoreye hamwe ngo haboneke icyo gikombe.
Mu bandi batunzwe agatoki n’abo twaganiriye harimo Ministre HAREBAMUNGU, mu mvugo ye agaragaza ko Perezida wa Repubulika ariwe bakesha byose ko ari intore nkuru. ( Twizere ko nibyo azica ku giti cye atazabyitirira Perezida wa Repubulika). Kuri HAREBAMUNGU hiyongera Guverineri w’Intara y’amajyaruguru Bosenibamwe, ngo nta disikuru nimwe ashobora kuvuga atagarutse ku bitangaza bikorwa na Perezida Kagame ngo kabone n’iyo yaba yagiye mu gikorwa cyo gutwika kanyanga zivuye mu gihugu cy’abaturanyi cya Uganda. Mu bandi bavuzwe hari ngo Ministre umwe abo twaganiriye batashatse kutangaza izina bemeza ko nawe arangwa nuwo muco k’uburyo adatinya kugereranya Perezida na Mandela ndetse akaba ngo yarigeze gutangaza ko nta mpamvu abona yo kugenera Perezida wa Repubulika manda 2 gusa mu gihe igihugu kigaragaje ko kikimukeneye.
Mubatitabira iki gikorwa cyo kwambaza Perezida, abo twaganiriye batubwiye ko benshi mu bikomerezwa byo mu muryango byakoranye hafi na Perezida kagame batarangwaho uwo muco. Ngo ntibarumva umusaza Rutaremara cyangwa ba Ministre Musoni bakoresha bene ziriya mvugo zihakirizwa. Mu bandi havugwamo Ministre Kanimba dore ko we ari n’umutekinisiye ( technocrate) cyane kurusha uko yaba umunyapolitiki. Guhakirizwa rero biva k’ukutiyizera n’ubwoba bwo kunyagwa imbehe.
Ikindi cyagaragaye muri iyi minsi ni igikorwa cyo gusaba abaturage kumva disikuru za Perezida igihe habaye iminsi mikuru inyuranye mu gihugu. Iki gikorwa ubwacyo si kibi kuko Perezida afite inshingano zo kugeza ku baturage ubutumwa ; ariko nanone ntabwo ari itegeko guhatira umuturage kumva ubwo butumwa muri ibyo birori ( uretse ko no kubyitabira bitagombye kuba agahato), ubutaha wazasanga abaturage basabwe guhagarika akazi, guhagarika imirimo yose ngo ngaho nibaze bumve ijambo rya Perezida kandi bashobora kumva ubwo butumwa bakanikomereza gahunda zabo( iterambere ryaraje ubwo butumwa niba buba bugushimishije wabwumva kuri mobile muri Taxi). Ibi byo gutegeka abaturage kumva ijambo rya Perezida byibutsa kandi abanyarwanda ubutegetsi bwa Habyarimana aho amakuru yose yanyuraga kuri Radio yagombaga kubanzirizwa n’ijambo rya Nyakubahwa Perezida wa Repubulika ; Jenerali Majoro Yuvenari Habyarimana. Ibeshye se uvuge hatambutswa ubutumwa bwa Nyakubahwa maze abajepe cyangwa abaserire bagutambikane ! Ni uko nyine batageraga k’urugo rwa buri munyarwanda.
Umuco wo kwambaza iyo mu giturage
Nk’uko twavivuze haruguru, uyu muco wo kwambaza Perezida umaze no gusesekara iyo mugiturage. Ibi bigaragara aho abaturage usanga bahabwa mikoro kuri radiyo maze bagashima Perezida wabahaye Girinka, wabakuye muri Nyakatsi. Imvugo ikaba iyo buri gihe hatanzwe inka, hatanzwe amabati y’abatishoboye. Ikigaragara ni uko bishoboka ko izi mvugo zigendwa zamamazwa n’abo mu nzego z’ibanze bakaba aribo bagira uruhare mu gutegeka abaturage kwambaza Perezida. Ntawe uhakana ko ziriya programme yaba girinka, mutuel, nyakatsi, guhuza ubutaka zagiriye akamaro abanyarwanda, ariko ntizagombye kwitirirwa umuntu umwe kandi bizwi nk’uko twabivuze ko guverinoma ikora nk’ikipe. Ndetse birazwi ko izi programme zose ziri mu igenamigambi ry’igihugu ryiswe vision 2020, zateguwe n’abatekinisiye banyuranye muri za minisiteri, zihabwa umugisha n’aba nyapolitiki ari nabo bifashishwa kuzishyira mu bikorwa. Nta mpamvu rero yo kubyitirira umuntu umwe ejo yazavaho abantu bakamubonamo kamara dore ko nka Habyarimana abantu bari bamaze kwemera ko nta muntu waboneka wo kumusimbura.

Uwitonze Capitone