jeudi 10 novembre 2011

Perezida Kagame yifuza kuzasimburwa n’umugore

N’ubwo Perezida w’u Rwanda Paul Kagame, adakunze gukomoza ku bijyanye n’isimburwa rye, ku nshuro ya mbere yatangaje ko yifuza ko uwazamusimbura yaba ari umugore

N’ubwo Perezida w’u Rwanda Paul Kagame, adakunze gukomoza ku bijyanye n’isimburwa rye, ku nshuro ya mbere yatangaje ko yifuza ko uwazamusimbura yaba ari umugore. Yavuze ko uwo mugore yaba afite imyaka mike ku ye.

Icyo ni kimwe mu bisubizo Perezida Kagame yatanze mu kiganiro yagiranye n’abanyamakuru ku italiki ya 23 y’ukwezi kwa 6 umwaka wa 2011. Umunyamakuru wamubajije iki kibazo, yagikomoje ku byo Perezida Kagame yavugiye i Chicago muri Leta Zunze ubumzwe z’Amerika, mu gikorwa cyiswe icy’umunsi nyarwanda. Uretse gutanga ishusho y’umugore wazamusimbura, nta kindi Perezida Kagame yarengejeho.

Umwe mu mpuguke ikurikirana politiki y’u Rwanda utarashatse ko izina rye ritangazwa, yabwiye Ijwi ry’Amerika ko Kagame yaba yarakomozaga ku mugore we Jeannette Kagame. Iyo mpuguke yagize iti « uko politiki ya FPR imeze, bigaragara ko nta muntu w’undi uri gutegurwa kuzamusimbura, uretse umugore we yishakiye ».

Uko biri kose, haracyari igihe kugira ngo uzasimbura Perezida Kagame azamenyekane kuko manda ya kabiri arimo izarangira mu mwaka wa 2017. Ikindi, itegeko nshinga u Rwanda rugenderaho, ntirimwerera kurenza manda ebyiri, keretse mu gihe iryo tegeko nshinga ryahindurwa binyuze muri kamarampaka.

Muri icyo kiganiro n’abanyamakuru, Perezida Kagame yasobanuye ko ibivugwa ko ubutegetsi bwe bwaba buri inyuma y’ibikorwa byo kugirira nabi bamwe mu Banyarwanda baba mu mahanga ari ibihimbano.

Jeanne d’Arc Umwana

Gen, Jerome n’Umuvugizi w’Igisirikare cy’u Rwanda baragira inama Gen. Kayumba

Nyuma y’inkuru yasohotse mu kinyamakuru The New Times yari ifite umutwe ugira uti “Kayumba Nyamwasa fails to absolve himself from links with FDLR”, bishatse gusobanura mu Kinyarwanda ”Kayumba Nyamwasa yananiwe kwikuraho imikoranire gahati ye na FDLR”, Umuvugizi w’Ingabo Lt Col Jill Rutaremara yifashishije ibimenyetso ashimangira ikemangwa ry’ubunyangamugayo bwa Theogene Rudasingwa wigeze kuba Ambasaderi w’u Rwanda muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika.

Inyandiko ikurikira yahinduwe mu Kinyarwanda na Shaba Erick Bill, Umunyamakuru ku IGIHE.

com kuko iy’umwimerere iri mu Cyongereza: Ndashaka gushimira Julius Mutarambirwa ku bw’ inyandiko ye yise ”Kayumba Nyamwasa yananiwe kwikuraho imikoranire gahati ye na FDLR”, yasohotse muri The New Times yo kuwa 5 Werurwe 2011.

Nk’uko Mutarambirwa yabigaragaje neza “Hari amakuru afatika y’ iperereza agaragaza ko hari mikoranire hagati ya Kayumba Nyamwasa, bagenzi be na FDLR, indi mitwe itavuga rumwe na leta n’ abantu ku giti cyabo, ababatera inkunga ndetse n’ ababashigikiye.

Ikindi kandi, ayo makuru ashimangirwa n’ abahoze muri FDLR, bakemera gushyira intwaro zabo hasi ku bushake bagataha; ndetse n’ ibyatangajwe muri raporo y’ Akanama k’ Umutekano mu Muryango w’ bibumbye.

Sinabasha kugaragaza ishusho y’ imyitwarire ya Kayumba Nyamwasa neza kurusha uko Mutarambirwa yabigenje. Gusa ndashaka gufasha Mutarambirwa kongeraho ko Kayumba ari umuntu wikunda kandi uharanira inyungu ze bwite, udashobora kurwana intambara igaragara.

Ntibitangaje ko abambari be bibasiraga inzirakarengane z’ abaturage bakoresheje gerenade. Ubwo Mutarambirwa yavugaga ku birego, ubwiregure ndetse n’ ibitekerezo bidafatika bya Kayumba na Karegeya, akoresheje imyifatire y’ ubugome ya Kayumba; yibagiwe kuvuga ku mateka n’ imyifatire ya Rudasingwa.

Bamwe muri twe bagize ibyago byo kwigana na Rudasingwa muri Kaminuza ya Makerere ndetse tukabana nawe mu nzu (ahahoze hitwa Lumumba Hall), turakibuka uburyo Rudasingwa, wahoraga

utuje, witonda agaragaza n’ ubuziranenge mu maso he, yaje guhinduka umuriganya, umubeshyi ndetse nyuma yaho akaza gutoroka Ishuri ry’ Ubuvuzi rya Makerere (Makerere Medical School), akiri mu mwaka wa kabiri. Bamwe muri twe baracyaterwa ubwoba n’ igikorwa yitekerereje we ubwe ndetse akanagikora, cyaje kumuhesha akabyiniriro ka ‘REDCOM’. Ni nde wakwizera umuntu wagize atya, mu mwaka w’ 1982 agatera ubwoba(blackmail) abanyeshuri bagenzi be b’ Abanyarwanda, bene wabo ndetse n’ abacuruzi b’ Abanyarwanda babaga I Kampala, abasaba kwishyura akayabo k’ amafaranga, yiyise Bwana REDCOM CX-1200, agamije gusa kwironkera umutekano? Ibyo Rudasingwa yakoraga

mu myaka ya za 1980 birasa neza neza n’ ibyo abashimusi (pirates) bari gukora ku nkengero z’ Inyanja y’ Abahinde. Itandukaniro rihari gusa ni uko nta muntu yafasheho bugwate.

Rudasingwa ni umuhanga cyane mu guhisha ubugome bwe, ni nayo mpamvu gahunda y’ ibikorwa bye by’ ubugome yavumbuwe, ari uko bamwe mu bo yateraga ubwoba bishyuye inshungu (ransom).

Ni nde wakwizera umuntu watorotse Ishuri ry’ Ubuvuzi rya Makerere mu mwaka w’ 1982 agahungira muri Kenya, yiyambitse uruhu rwo kuvuga ngo arahigwa n’ ibikorwa by’ inzego z’ umutekano?

Impunzi z’ Abanyarwanda zabaga muri Kenya, harimo n’ umuvandimwe we Gerald Gahima, baribuka uburyo impuhwe bagiriye Rudasingwa zayoyotse nyuma yo kuvumbura ko yahunze igihugu cya Uganda kubera igikorwa cya REDCOM yakoze abitewe n’ amadeni y’ indengakamere yagushijwemo n’ ubuzima

burenze kandi buhambaye, butari bufite aho buhuriye na busa n’ ubushobozi bwe.

Abakoranye nawe mu Rwanda ndetse no muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika mu nzego zitandukanye, baracyavuga ibikorwa bye bigayitse ndetse n’ imico ye yo kwikunda no guharanira inyungu ze bwite.

Ku rundi ruhande, abakuranye nawe by’ umwihariko bene wabo, bemeza ko Rudasingwa afite ibibazo byo mu mutwe, bikomoka ku mateka ye ababaje ndetse n’ imikurire ye.

Ibi byaba ukuri cyangwa ntibibe byo, amateka ya Rudasingwa yuzuyemo utubazo twinshi (question marks), bituma ubunyangamugayo bwe buba ubwo kwibazwaho. Kandi ubwo, uyu ni umuntu wirirwa avuga ndetse yandika kandi yigira nk’ umwere, umukiranutsi ndetse nk’ ufite igisubizo cy’ ibibazo

by’ u Rwanda. Ibi byose Rudasingwa abikora mu rwego rwo kugusha neza (to appease) abanyamahanga bamuyoboye ndetse na bamwe mu Banyarwanda batishimye, aho aba ategereje ko bamuha ibyangombwa (some handouts).

Umuvugizi w’ Ingabo z’U Rwanda,

Lt Col Jill Rutaremara

PARIS : Kagame yubatse amateka !

Nk’uko byari byaremejwe ubwo Perezida w’Ubufaransa Nicolas Sarkozy yagendereraga u Rwanda, Umukuru w’u Rwanda Nyakubahwa Paul Kagame, yakoreye uruzinduko rw’akazi mu gihugu cy’Ubufaransa kuva tariki 11 kugeza ku ya 12/09/2011. uruzinduko rwa Perezida Kagame mu Bufaransa rukaba rwaravuzweho byinshi haba mbere y’uko ruba, igihe rwabaga ndetse na nyuma yarwo.

Twakwibutsa ko arirwo ruzinduko rwa mbere Perezida w’u Rwanda yakoreye mu Bufaransa nyuma ya Jenoside yakorewe Abatusti muri 1994, ndetse bikaba byaranavuzwe ko ingabo z’Ubufaransa zari mu Rwanda icyo gihe zayigizemo uruhare.

Ibi byazanye umwuka mubi cyane hagati y’ibihugu byombi kugeza ubwo buri ruhande rugaragaje ko rwiteguye guhangana n’urundi !! Ibi bikagaragazwa n’icyo twakwita gushaka kwihimuranaho aho u Rwanda rwashyizeho Komisiyo yitiriwe Mucyo yahawe inshingano yo gucukumbura no gushyira ahagaragara uruhare rw’Abafaransa muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu gihe Abafaransa nabo babinyujije ku mucamanza Jean Louis Bourguière basohoraga impapuro « Mandat d’Arrêt » zo guta muri yombi bamwe mu basirikare bakuru mu ngabo z’u Rwanda.

Iyo bombori bombori yo guhiga ubutwari n’imbaraga buri gihugu gishaka kwereka ikindi ko kidashaka agasuzuguro, yarakomeje kugeza ubwo byaje gusandazwa n’itabwa muri yombi rye Lieutenant Colonel Roza Kanyange Kabuye, ubwo yafatirwaga mu Budage na Police Mpuzamahanga « Interpol » akajyanwa mu Bufaransa gufungirwayo ndetse akanahaburanira.

Benshi baribuka ubwo ubuzima bwasaga n’ubuhagarara i Kigali mu murwa mukuru w’u Rwanda kubera imyigaragambyo yo kwamagana ifatwa n’ifungwa ry’uwahoze ari Umukuru wa Protocole ya Leta. Ibyo ndetse bikaba byarakurikiwe no gucana umubano hagati y’ibihugu byombi kugeza n’aho icyo aricyo cyose cyitirirwa Ubufaransa cyahagurukirwaga mu Rwanda.

BANZE KUGUMA KU NGOYI Y’AMATEKA

Hagati ya Perezida Kagame na Sarkozy ntawamenya uwabitekerejeho mbere y’undi, ariko icyagaragaye nyuma y’imyaka hafi itandatu ni uko, aba bagabo bombi basanze nta mpamvu ihari yatuma ibihugu byombi, bizwi kandi byubashywe ku isi, biba imbata z’amateka.

Nguko uko Perezida w’Ubufaransa Nicolas Sarkozy yamenyesheje mugenzi we Perezida Kagame ko yifuza gusura u Rwanda, kandi biraba kuko yaje kandi akakirwa neza, n’ubwo hatabuze ababivugaho ibitari bike. Mu by’ukuri Perezida Sarkozy akaba yaraje gusura u Rwanda nk’ikimenyetso cyo gushimangira imyanzuro yari imaze iminsi ifashwe n’ibihugu byombi, yo gusubukura umubano hagati yabyo, nyuma y’ibiganiro byari bimaze gukorwa bagasanga hakwiye gushyirwa imbere ibihuza abantu kuruta ibibatanya, cyane ko u Rwanda n’Ubufaransa bifite amateka atari magufi mu mubano wabyo.

KAGAME ARASHIMIRWA UKO YITWAYE I PARIS

Urugendo rwa Perezida Kagame rwubatse amateka atazibagirana mu Bufaransa, mu Rwanda no kw’isi dore ko abatari bake bumvaga ko bidashoboka, ndetse hari n’abatekerezaga ko azahurirayo n’ibyo Roza Kabuye yahuye nabyo.

Ibyo ariko ni ibisanzwe mu bantu kuko bagira ibyifuzo; inzozi; indagu n’ibindi biba mu mitwe y’abadatekereza ngo bageze kure. Uko biri kose Perezida Kagame yagendereye u Bufaransa asesekara i Paris ku manywa y’ihangu yakirwa mu cyubahiro gikwiye Umukuru w’Igihugu, agirana ibiganiro na Perezida w’u Bufaransa aho benshi bazi hitwa CHAMPS ELYSEES!!

Abanyarwanda baturutse mu mpande zose z’isi, baje basanga abasanzwe baba mu Bufaransa batagira ingano bakiriye Perezida Kagame n’abari bamuherekeje ku buryo byatangaje isi yose dore ko amateleviziyo menshi yari yatanze iminara i Paris.

NTA POLITIKI ITANYA ABANTU

Imbere y’imbaga y’Abanyarwanda bagera ku 4000 Perezida Kagame yatanze indamutso; amasomo; n’impanuro; ari nabyo kuva icyo gihe twise “AMATEKA YA PEREZIDA KAGAME I PARIS”.

Perezida Kagame yagize ati: Impamvu z’uru ruzinduko ni ebyiri kandi zifite akamaro. Iya mbere ni uko twaje guhura namwe ngo tuganire, duhane amakuru, bityo bidufashe kumva igihugu cyacu uko giteye, aho kiva n’aho kigana, n’inshingano buri wese yagira mu kucyubaka.

Icya kabiri: Ni ukugirango Abanyarwanda twazanye nabo bagire amahirwe yo kuza muri iki gihugu cy’Ubufaransa bahure n’abandi banyarwanda bahakorera, bityo bige ibyahakorerwa cyangwa byahaturuka bikajya mu gihugu iwacu cyangwa ibyaturuka iwacu bikaza ino mu buryo bwo guhahirana, mu buryo bwo gucuruza.

Murumva rero ko kuza kwari gufite impamvu numva zifite ishingiro kandi nkaba nshimira abo banyarwanda babona umwanya bagakoresha uburyo bwabo, bakaza mu munsi nk’uyu uba wagenewe ibihugu twasuye cyangwa se abakuru b’ibihugu tuba twasuye. By’umwihariko rero nkaba ngirango mbashimire mwese abari hano, abatuye hano mu Bufaransa, ari abaturutse mu bihugu by’i Burayi cyangwa se abaturutse ahandi. Batubwiye ko hari n’abaturutse muri Amerika, nagirango uyu munsi tuwuhe agaciro ukwiriye. Ndabashimiye cyane.

Ndashimira ariko n’abandi benshi, batari n’abanyarwanda ariko b’inshuti z’u Rwanda cyangwa se bashaka kuba inshuti z’u Rwanda ba hano, n’abo baba baje gutera inkunga mu ihuriro nk’iri rifasha kwubaka igihugu cyacu, rifasha kubaka ejo hazaza h’u Rwanda, ndabashimiye. Igituma rero mba nishimiye kuza guhura namwe cyane cyane, ubundi biri no mu nshingano zimwe mfite. Ni uko iyo duhuye, iyo tuganiriye, iyo duhanye ibitekerezo, igihe cyose dutera intambwe tugana imbere, igihugu cyacu kigatera intamwe.

Ariko sinze gushimira abo mu Rwanda gusa ngo nshimire n’abo mu Burayi gusa, namenye ko hano hari n’abavandimwe baturutse mu bindi bihugu bya Afurika.

Naza kubisubiraho mu mwanya uribuze. Kenshi, iyo twahuye nko muri uyu mwanya, aba ari umwanya ko kubabwira ngo u Rwanda, Abanyarwanda, turi bamwe!! Bivuze ngo, n’ibyaba bidutandukanya, umuntu ntasa n’undi, umuntu ntateye nk’undi, ushobora kuvuga ngo uyu ntateye nk’uriya, ukabivana kuri umwe ukabishyira ku bantu benshi, ariko ibyo aribyo byose muri politiki nzima nzi, nibwira ko namwe abenshi ari uko, politiki tuzi yubaka yemerera abantu kuba batandukanye, kugira uburenganzira bwabo ubwo aribwo bwose bwatuma batandukana. Ariko politiki nzima n’ibibutsa aho bahurira. Politiki ibibutsa ko ntacyo bapfa, ahubwo hari icyo bapfana! Ni politiki yibutsa ngo icyo bapfana n’icyo bahuriraho, ni amahirwe buri wese akwiye kuba abona, ni amahirwe twese dukwiye kuba duhuriraho, tukaba dutandukanyijwe n’ibindi, ariko amahirwe y’igihugu yo turayasangiye; wabikunda, utabikunda!! Ni nayo mpamvu rero mvuga ngo utayashaka ibyo biramureba!! Ariko k’ubishaka, ku babishaka kandi nibwira ko aribo benshi, u Rwanda ni urw’Abanyarwanda bose!! Ntawe urufitemo, ntawe ukwiye kurugiramo amahirwe arenze ay’undi!! Abantu batandukanywa n’ibindi, kuko dushobora kugira amahirwe angana, ariko ntitugire ubushobozi bungana.

N’ubwo bidusaba gushakisha uko ab’intege nke, ab’ubushobozi buke bakunganirana. U Rwanda rushyashya rero, u Rwanda rw’ejo hazaza, ni rwo tuvuga! Runganisha amahirwe, rufasha ab’intege nke, ngo nabo badasigara inyuma, ahubwo batere imbere. Ni nayo mpamvu n’jobundi aha twahuye n’Abanyarwanda, ndetse bamwe bashobora kuba bari hano uyu munsi, abikorera, n’abacuruzi, abashoramari mu bintu bitandukanye. Ibintu bakora bashingiye kuri iyo politiki, bifite agaciro kanini cyane kuko, bakoresheje ubushobozi bwabo. Baravuga bati ariko, ibibazo by’u Rwanda dushaka gukemura, ntabwo bireba Leta gusa, ahubwo biratureba twese, birareba buri muntu wese. Ariko twebwe mu bushobozi bwacu, twahisemo gushyigikira politiki nziza, iha abantu bose amahirwe angana, kandi yunganira abafite ubushobozi buke, kugirango nabo batere imbere.

Bishyira hamwe, bakoresha ubushobozi bwabo bafite, kugirango mu musanzu wabo bunganire Abanyarwanda badafite ubushobozi cyangwa se batameze neza kugirango bamere neza. Batanga amafaranga mu nzego zitandukanye, miliyoni nyinshi z’amanyarwanda. Bati aya tuyatanze kugirango umunyarwanda udafite icumbi abone icumbi.

Aya tuyatanze kugirango umunyarwanda udafite ikimutunze, tumugurire inka muri ya gahunda ya „GIRINKA” abone aho yahera n’umuryango we kugirango batere imbere. Iyo ni imyumvire myiza. Ariko no kubereka mu kiganiro namwe, abaturage baje kutwereka aho bavuye, ikihabavanye, uburyo bahavuye n’aho bageze. Berekanaga ngo uyu muturage wo ku Murenge, ku Mudugudu runaka, muri we afite icyifuzo cy’ubuzima bwiza, nkicy’uyu mucuruzi wamufashije, afite n’imbaraga n’ubushobozi muri we, ahawe aho ahera. Ubwo naberekanaga batubwiraga ko ukwezi gushira afite amafaranga ndetse ashyira no muri Banki.

Icyo bivuze nta kindi uretse kuba mwebwe bacuruzi mwafashije uriya muturage, cyangwa bariya baturage bisobanura ko aribo bavamo isoko rikugurira ibyo ucuruza. Nibo bavamo isoko ry’ibyo ucuruza cyangwa baza kukuguraho ibyo bifuza. Naho rero kuba waba umucuruzi mu bakene birakugora!!.

Gucuruza, kuba umukire, kwitwa umukire mu bakene kwanza biragorana!! Yee..! Kugirango ukire, witwe umukire umererwe neza, n’iyo waba ujya gucuruza ahandi, usize abanyu ariko wibuke ngo aho utaha, muri iyo nyungu y’abakene ugomba kubarengera. Biri no mu nyungu rero zacu twese, yaba Leta, baba abacuruzi, kugirango twoye gutura mu nyanja y’abakene, duture mu nyanja y’abakire, y’abafite uko bameze. Politiki jyewe nsobanukiwe, ni iyo politiki yo guha abantu amahirwe angana, bose bakayashingiraho, bagakora, bakamererwa neza, bakabaho no mu buzima bwiza busanzwe kuko, buri wese arabyifuza.

Buri wese, buri munyarwanda wese, kuva kuri bya bindi bishyirwa imbere bibatandukanya, ntawe nzi mu banyarwanda uko baba batandukanye kose, wifuza kurara ubusa!!!. Nta n’umwe wifuza kugira abana be badashobora kujya mu ishuri. Nta n’umwe wifuza kugira umwana we udashobora kuvurwa igihe arwaye! Ahubwo byatinda byaba na byiza, umwana wa buri munyarwanda, ntakwiye no kurwara ahubwo!. Nta bwoko nzi, haba mu bw’iwacu twiyita, haba mu bwo mu mahanga, ntabwo nzi bubereyeho kugira inabi, cyangwa kugirirwa inabi.

Ntabo nzi batifuza kugira ubuzima bwiza, kumererwa neza. Nta na hamwe mbizi, ntabwo bikwiye kuba mu Rwanda rero. Hari ibyo Ambassadeur yigeze gukomozaho, nanjye ndishimye kuba naje hano mu Bufaransa, bikurikira no kuba Umuyobozi wa hano yarasuye u Rwanda, kugirango dufatanye turebe ko tutahera mu mateka, ahubwo tugatera imbere. Baranabivuga ngo hari abatifuzaga ko bibaho, hari abagira bate, urumva, iyo politiki sinyumva nta n’ubwo numva agaciro kayo!!. Politiki y’inabi, ntabwo ari iy’abantu, ntabwo ari iy’abantu bazima. „UBWIYE ABANTU NGO NTIBANYAKIRE, BARAKWAKIRA SE?”

ESE BWO BAKWAKIRIYE MU MWANYA WANJYE WAGENDA UBABWIRA IKI?? WAGENDA UBABWIRA SE KO UHAGARARIYE ABANYARWANDA BAMWE UDAHAGARARIYE ABANDI??; WAGENDA UBABWIRA SE KO USHAKA ABANYARWANDA BICWA N’INZARA??; WAGENDA UBABWIRA KO ABAWE WIFUZA KO BAKENA??; Rero, izo politiki nk’izo, nagirango mbabwire banyarwanda muri hano: Nta politiki zirimo!! Ndagirango mbabwire ngo politiki nk’izo twarazirenze, dukwiye kuzirenga!!. Politiki nk’izo, zirasuzuguritse n’abazirimo barasuzuguritse!.

Igisuzuguritse rero, ntikikabatere umwanya!! Kuko, nicyo bashaka. Agaciro bakavana mu kugutesha umwanya! Watera iki umwanya mu bidafite agaciro?? Umwanya wacu dukwiriye kuwukoresha mu byubaka. Mu bigabanya umubare w’abakene b’u Rwanda. Ba bandi musenga, mujya mu misigiti, mu biliziya no mu makanisa n’ibindi, ntabwo nzi icyaba kibatwarayo, muramutse mudasaba iyo Mana ngo ibahe imbaraga mutsinde ubujiji, mutsinde n’ubukene!!. Kandi Imana yo ntabwo iguterurira ibyo ushaka ngo ibiguhe! Imana icyo ikora, iguha amahirwe.

Ayo mahirwe ukayashingiraho, ugakora ukagera ku byo wifuza. Ibi byose tunyuramo, ibi bibazo byose twagiye tunyuramo; n’ibyo dushigaje; ntabwo ari uko Imana yatwibagiwe. Ahubwo tugomba kuba twarakoresheje nabi amahirwe yaduhaye. Wowe se: Imana yaguha abantu, warangiza ukabacamo ibice, warangiza ukabica, ukazabana n’iki? Imana yaguhaye amahirwe iguha abantu, iguha igihugu!! Nk’u Rwanda, igihugu cyacu dusangiye!!. Turangije turagishwanyaguza tukigira ubusa!!

Rero twisubireho! Kandi benshi bisubiyeho! N’ubu kandi kuba muri hano, urugendo mwagenze, aho mwaturutse hirya no hino, n’amajoro mwaraye, „NI UKUBERA KWISUBIRAHO”!! Kandi: Mureke mbabwire: Amahirwe, ntukayangize, ntukayatakaze kenshi kuko, ugera aho ukayashaka ukayabura!

Amahirwe ntabwo yaza buri munsi, aza rimwe na rimwe. Iyo yaje, yakoreshe! Nurangaraho gato aragenda ntazagaruka!! Aya dufite ni amahirwe tudakwiye kwangiza!!! Nituyangiza imyaka yindi itanu niza, icumi niza, twangiza amahirwe, turamutse tuyangije: Muzayashaka ntayo muzabona! Kuba abantu bazagaruka, cyangwa igihe cy’imyaka mirongo itanu iri imbere, abazaba bariho icyo gihe cyangwa abazaza icyo gihe, kugirango abazaza icyo gihe bazasange u Rwanda rukiri aho ruri ubungubu, „NI ICYAHA”!!!.

Kandi kuba icyaha birashoboka. Birashoboka iyo abantu batakoresheje amahirwe neza. Iyo abantu batabaye abashyira imbere Igihugu, n’agaciro kabo. Uribwira se ngo mu myaka mirongo itanu ishize ntihari ibihugu byari ku rwego nk’urwo turiho, mu mibereho, mu bukungu, ari u Rwanda ari ibindi bihugu bya Afurika, ariko hari ibihugu bimeze uko byari biri muri iriya myaka mirongo itanu ishize, cyangwa se byasubiye n’inyuma.

Kubera iki?! Nta bwenge tugira se?? Kuki?? Nta maboko tugira se?? Kuki?? Impamvu: Hashobora kubaho n’ikindi gihe, tutisubiyeho ku byo turiho tuganira. Ariko ibibazo bizahoraho. U Rwanda rwagize ibibazo. Ruzabigira n’ejo! Ariko icya ngombwa, tugomba kuba abantu bashaka ibisubizo, ntitugomba kuba abantu bashaka cyangwa batera ibibazo!

Naho rimwe na rimwe hari ubwo nza nka hano ngo tuganire n’Abanyarwanda, ugasanga ndi kuri interrogatoire!! Interrogation! Ngo kuki mugira abantu mutya?! Kuki mugira mutya?? Lo Lo Lo Lo ...... Igisubizo cyanjye ni ukukubwira ngo ariko wowe uba he waje tugakemura ibibazo?? Ntabwo ari umwe ukwiye kuba ashaka ibisubizo, abandi biyicariye.

Twese turafatanya buri wese agashyiramo ingufu afite, agashyiramo ubushobozi bwe, tukagira aho tugera tugatera imbere. Eh, ndetse reka mbabwire. Ababa hano mu Burayi n’ahandi mu bihugu biteye imbere: Icya mbere: Si iwanyu!!! Icya kabiri, hagire umbwira ko nta bibazo bagira!! Hari ubwo njya mbazwa gusubiza impamvu iyo iwacu hari ibibazo, kandi nkabibazwa n’abafite ibisa nabyo iyo iwabo !!

Bakambaza ngo kuki bimeze bitya na bitya mu Rwanda!!! Eh! Nanjye nkababaza ngo ariko se n’iwanyu ko ari ko bimeze??!! Ariko, akarusho ni kamwe gusa. Abimbariza gusa kuko, rimwe na rimwe bafata amafaranga abaturage babo batanga mu misoro, bakayatugemurira!!..........!! Iyo umuntu agutunze, „USIBYE KO NABYO ARI UMUCO MUBI”...., iyo utunze umuntu ntabwo umwigambaho!! Mu kinyarwanda, mu mico yacu tugira ubupfura!! Ntabwo wagurira umuntu ishati, ngo n’urangiza umubwire uti ko yanduye..!! Ukamubwira uko agomba kuyambara.......!!

Hari aho bigera ukumva ko wayivanamo ukayimusubiza!! Kandi rimwe na rimwe akakubwira ko yanduye, nyamara isa neza kurusha iyo yambaye!!. Ariko kubera ko ariwe uyikuguriye.....! Yes!! Ariko bamwe tumaze kubimenyera tubyifatamo neza, rimwe na rimwe babikubwira ugasa n’utabyumvise, kugirango nibura ukomeze utere intambwe, ugere aho ushobora kwigurira iyo shati.

Kwihangana ni ngombwa, gushyira mu gaciro ni ngombwa! Twe ndetse tugomba gushyira mu gaciro inshuro nyinshi, birenze abatabikeneye cyane. Eeeh....hari abatabikeneye cyane kubera ko bumva badakeneye agaciro kubera ko bumva ko hari abo basumba cyangwa bafite icyo babarusha. Ibyo turabimenyereye, amasomo menshi abo baza bakatwigisha itangazamakuru uko rikora, barangiza bakagenda iry’iwabo bakarifunga cyangwa bakaribwira ibyo rigomba kuvuga cyangwa bakaza kwigisha abantu nkatwe ngo ibijyanye n’ikiremwamuntu. Ariko, ngirango mu kinyarwanda muzi....umugani: Ngo „RIBARA UWARIRAYE”!!!. Nta wandushije kurirara! Uko inzara iryana, wabyigisha ubizi kukurusha?

Ntabwo wanyigisha ubutabera!! Ntabwo wanyigisha umutekano, kuko ndawiyiziye. Nzi ibura ryabyo ikibi kirimo kurusha uriya utanga amasomo!! Ababitangamo amasomo babiheruka keraaa.............! Mu myaka ya za 30-40 nabo barabyigeze. Ariko bigaruka ku kintu kimwe nababwiye. N’uzaza akagushyiraho igitutu, akaguhondagura akaku.............! Akenshi, nta n’ubwo aritwe tubyihamagarira. Rimwe na rimwe ingeso zacu, imibereho yacu, imikorere yacu, nibyo bibihamagara, nka bya bindi ngo iyo wigize agatebo uyora ivu!!.

Iyo ni imigani y’ikinyarwanda!! Twange kuba agatebo!! Uburyo bwo kubyanga ni ugukora cyane, ni ukwiha agaciro, kandi ntabwo twabigeraho tudakoreye hamwe nk’abanyarwanda, ngo noneho twivane muri kwa gukuburirwa amashati duhora twibutswa buri munsi. Niko gaciro; niyo ntambara; nirwo rugamba!! Niyo mpamvu mbwira abanyarwanda mwese, ari abera ari abirabura ari ab’imibiri yombi ari iki: Twese dukeneye ako gaciro kimwe!! Twese turakeneranye, buri umwe akeneye undi!! Buri umwe afite icyo yasobanura akavuga ati uyu ni umusanzu wanjye mu mibereho y’igihugu!! Birashoboka, byarashobotse tumaze gutera intambwe, mureke twoye gusubira inyuma; dukomeze gutera imbere.

Nahoze mvuga ngo u Rwanda ni urw’abanyarwanda bose nibyo. Ariko u Rwanda rube nk’umunyafurika!! Abanyafurika turi abavandimwe, dufite ibibazo bisa. Umunyafurika ushaka kuza mu Rwanda, gukorera mu Rwanda, kuba inshuti y’u Rwanda, uwo tumwakiriza amaboko yombi: Bishobotse ndetse, rwose kuri jye, yashatse no kuba Umunyarwanda twamumugira!! Ariko, n’abandi barenze Afurika!! Kuko, kuba Umunyafurika cyangwa kuba Umunyarwanda, ntabwo ari ikibazo cy’umubiri. Ni ikibazo cy’umutima, n’ubwenge!! Iyo utekereza utyo, utekereza ibyiza byabyo, bikugiraho inyungu.

Maze iyo watangiye amacakubiri ntugira aho ugarukira!! Ugafata u Rwanda rwose ukarucamo ibice, ukarugira urw’Abatutsi n’Abahutu n’Abatwa, warangiza ba batutsi ukwabo bakicamo ibice na ba bahutu ukwabo bakicamo ibice, n’abatwa bakicamo ibice; byarangiza bikajya mu miryango byarangiza bika.........., bikaba rwaserera!! Nagerageje gushakisha ikintu cyagira akamaro muri politiki itandukanya abantu n’uyu munsi sindakibona!!!

Ahubwo, no muri bya bindi bibatandukanya, ushakamo icyongera ibibahuza kandi bifite akamaro. Banyarwanda rero muri hano, nagirango mbasabe, ntitukitenguhe. Byavuzwe, nabisubiyemo kenshi, igisigaye ni ibikorwa! Gukora gusa! Iwacu mu Rwanda dufite imvugo ivuga ngo intore.........”INTORE NTIGANYA AHUBWO ISHAKA IBISUBIZO”. Kuko iyo ugiye kuganya, ugira ikibazo gisanzwe, ukagira nicy’amaganya. Ibyiza rero ni ukugira kimwe ukagishakira igisubizo. Ubwo uba uri mu nzira!!

Ariko uwaba ndekeye aha tukaganira, ngatanga umwanya mugatanga ibisubizo, kuko nanjye nabazwa byinshi, ariko nimumpe n’ibisubizo!!. Ubwo ndabinginze hakiri kare ntimumpe ibibazo byinshi ahubwo mumpe ibisubizo byinshi.

Banyarwanda nshuti z’u Rwanda, baba Abanyafurika baba abo mu bihugu bindi by’inshuti z’u Rwanda, rwose ndabatumiye dukore u Rwanda rutere imbere, bityo tubone uko ibibazo bikemurwa tukamererwa neza tugatera imbere. Nzajya mpora nshaka uburyo twahura kugirango tuganire tujye inama, hanyuma ibindi bisigaye, abafite ubushobozi bose mureke tubukoreshe tugire ubuzima bwiza.

Perezida Kagame nyuma y’uruzinduko rwe i Paris, yahawe ubutumire bwinshi, mu bihugu bitandukanye, ku bw’amatsiko abanyamahanga bagize y’aho u Rwanda rugejeje iterambere, bifuza ko yabaha amasomo nk’inararibonye y’umuhanga.

Muhorane amahoro y’Imana.

Byegeranyijwe na Niyonambaza Assumani

Bahanze amaso Kagame nk’umucunguzi

Bivugwa ko benshi mu begukanye ubusenateri bakomoka muri FPR .N,abategereje ko Kagame abagabira nabo ntawashidikanya ko nabo bazava muri uwo muryango.Abakeneye kwicara muir sena ni benshi .Kuvuga ko runaka yabonye umwanya ko arusha abandi ni ukwigerezaho.

Bivugwa ko ubonye imbehe ari umuntu uba uzi guhahwa no gushyira mu bikorwa ibyo atumwe na FPR.Ushaka kwishyira hejuru no kunenga ibya leta aca ukubiri no kugabana.Ariko ngo hari igihe umuntu na none abona umwanya ari uko yasakuje ,noneho mu rwego rwo kumupfuka ku munwa bakamurebera aho arya agabana.Icyo gihe ngo iyo amaze kwijuta ntiyongera gukopfora kuko ngo mu kinyabupfura ntawe uvugana indyo mu kanwa.

Bamwe mu bakurikirana politiki y’u Rwanda bafite inyota n,amatsiko niba uwahoze ari perezida Pasteur Bizimungu azabona umwanya muri sena .Dore ko nawe mu bakoreye icyama hamwe na ba Bihozagara arimo.Bihwihwizwa ko mu gihe Bizimungu kiriya gihe yayoboye u Rwanda nta butegetsi yari afite. Kuko yari umusivili wahawe karibu muri FPR kugera ubwo aba Perezida wa Repubulika

Icyo gihe n’abaturage bari bafite ibibazo bamunengaga ko atabibakemurira,mbese ngo wasangaga ari umunyapolitiki w’umusivili udafite ububasha kubo ayobora.Kuba rero yabona umwanya muri sena ngo nta ngufu cyangwa amaraso mashya yaba ajyanyemo.Nukumuha aho aruhukira no kumwibagiza ibibazo yahuye nabyo ubwo yari muri gereza.

Si Bizimungu wibazwaho gusa,nuzasimbura Biruta nawe yibawza uwari we n’aho azaturuka ?Ariko hari abatangaza ko uzamusimura ari uwah aumugisha ibikorwa bya FPR.Birumvikana ko yaturuka muri uwo muryango cyangwa akav mu rindi shyaka arimo nk’uhagarariye inyungu z’icyama mwa ?Ngo kuvuga ku yava muri opposition ni inzozi nk’iza Ingabire Victoire ,Mushyayidi cyangwa Me Ntaganda.

Bamwe mu bo tumaze kuvuga hejuru nibo bagerageje gutera ibyondo FPR by’akarusho Ingabire ngo yashakaka n’ubuperezida da..........Arema n’umutwe wa gisirikare nkuko biri mu bireg aburana kugeza uyu munsi.Namwe mwumve umuntu shakaga gutsimbura inkotanyi mu Rwanda na Habyarimana byaramunaye !

Niba ibyo aregwa harimo ukuri ,ntawashidikanya kuvuga ko uriya mudamu yari agiye kuba awambere muri Afrika ufite umutwe wa gisirikare.Bamwe bati : « yaje mu Rwanda atazi inkotanyi ? »Abandi bati : « buriya abazungu baramushutse none arimo kwicuza icyatumye aza mu Rwanda. »Habyarimana ngo niwe wambere wavuze ko Inkotanyi zizi amayeri .Aho kugirango bamwe mu bazipinga basesengure vumve ko ntawe uzikinisha bakomeza kuvunira ibiti mu matwi.Bivugwa ko Inkotanyi-FPR ziyubatse byimazeyo kuva ku munyamuryango wazo kugeza ku gisirikare.Ndetse rikagira n’amashami arihuza mu rwego rwo kunoza imikorere yazo.Ishami rikomeye ngo rikaba rishyingiye kuri politiki n’igisirikare.Bamwe mu bakurikirana politiki y’u Rwanda batangaza ko kugirango ishami rya politiki muri FPR ribashe kugera ku ntego zayo ribikesha ahanini ishami ryayo rya gisirikari ryari ku rugamba, nubwo bavuga ko ayo mashami yombi yuzuzanya. Ariko kandi bizwi ko intambara y’inyeshyamba ishami rya gisirikari risa nk’irikoresha irya politiki. Burya abarwana cyangwa umutwe w’inyeshyamba wemerwa kujya ku meza y’imishyikirano iyo ugaragaje ingufu (résistance) mu ntambara urwana na Leta.

Ingabire n’abandi nkawe bagombye kumenya ko mu gihe Inkotanyi zarwanaga na Habyarimana zakoreraga ku butaka bw’u Rwanda atari mu Burayi. Ni ukuvuga ko Leta ya Habyarimana yemeye kwicarana na FPR ku meza y’imishyikirano, ndetse n’amahanga atangira kwemera FPR ari uko imaze kugaragaza ingufu zayo ku rugamba.None Ingabire yari mu Buhorandi yinywera butunda yaho maze ngo arashaka umutwe witwara gisirikare urwanya Kagame !Politiki ngo igira uko ikinwa atari ku icupa cyangwa ku isahani kandi ngo bisaba kwitanga no kwigomwa bimwe.Urugero ngo iyo abasirikari ba Ex-FAR baza gutsinda Inkotanyi nta mpamvu yo kugirango imishyikirano y’Arusha ibe yarabayeho.

Tugarutse kuri Bizimungu nawe ngo n’ubwo hari uruhare yaba yaragize muri FPR ngo ntirungana nurwa Paul Kagame wari uyoboye intambara yatumye imishyikirano ibaho nubwo yaje kuba ibipapuro !

Ariko bose, siko babibona kuko hari abatangaza ko, FPR yakoresheje Bizimungu aho yari imukeneye kandi mu nyungu z’uburyo butandukanye. Icya mbere Bizimungu yagizwe Perezida nk’iturufu y’ubumwe n’ubwiyunge, ibyo FPR ishobora kuba ibizi kurusha buri muntu wese. Kandi nuko Bizimungu yafashije FPR gutahura impunzi z’abanyarwanda barenga miriyoni, ubwo yajyaga kubakirira ku Gisenyi. Icyo cyari ikimenyetso FPR yeretse ibyo bihugu n’imiryango mpuzamahanga ko nubwo abahutu bari bamaze gutsembatsemba abatutsi, FPR ari umuryango w’abanyarwanda bose nta kurobanura.

Uzaba Perezida wa Sena akomeje gutera urujijo, cyane ko mu bavugwa nka Pasteur Bizimungu na Petero Celestini Rwigema, n’abandi bazaturka mu mashyaka, bitoroshye kwemeza uzegukana uwo mwanya.

Uwitonze Captone